Na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine ovo je najveći povijesni i kulturni objekt. U ovom prilogu navodimo samo glavne znamenitosti Sankt-Peterburga koje obavezno treba upoznati. Dodali smo i nekoliko novih lokacija koje nisu na UNESCO-ovom popisu.
Dvorci
1. Zimski dvorac (Muzej Ermitaž)
Zimski dvorac duže je od 150 godina bio glavna carska palača Rusije. To je peta carska rezidencija koja je izgrađena na ovom mjestu od 1712. godine. Prva vladarica ove palače bila je carica Katarina II.
U sklopu carske rezidencije je za čuvanje zbirke njenih slika i skulptura izgrađena pomoćna zgrada, koja je dobila naziv Ermitaž. Glavni muzejski kompleks Ermitaža, jednog od najvećih muzeja na svijetu, danas obuhvaća šest zgrada, uključujući i Zimski dvorac.
O Ermitažu smo pisali ovdje, a ovdje saznajte zašto se dvorac zove Zimski i druge činjenice o bivšoj rezidenciji ruskih careva!
2. Mihajlovski dvorac (Ruski muzej)
Ovaj je dvorac prije svega poznat kao najveća svjetska riznica ruske umjetnosti. Njegovu osnovu čini privatna kolekcija cara Aleksandra III., glavnog pokrovitelja nacionalne kulture svoje epohe.
Ovdje možete saznati više o Ruskom muzeju.
3. Jusupovski dvorac na obali rijeke Mojke
Po luksuznom dizajnu ova se vila može usporediti s rezidencijama članova carske obitelji. Bila je to jedna od 57 palača u vlasništu knezova Jusupovih, plemićke obitelji koja je spadala među najbogatije u Rusiji. Sama je zgrada poznata po tome što je u njoj ubijen Grigorij Rasputin, "starac" koji je bio blizak s obitelji cara Nikolaja II.
Više o Jusupovskom dvorcu.
Mostovi
4. Dvorski most
Čuveni most u Sankt-Peterburgu koji je postao simbol grada. Njegov centralni dvokrilni raspon, podignut u sezoni bijelih noći (možete ih vidjeti tjedan dana prije i tjedan dana poslije 21. lipnja), vjerojatno je najčešće fotografirani prizor u gradu.
5. Boljšeohtinski most (ranije most cara Petra Velikog)
Najneobičniji peterburški most na rijeci Nevi sagrađen je 1911. godine. Ima dvije centralne kule i dva luka. Povezuje dvije znamenite lokacije grada – Smoljnu katedralu i Ohtinski rt, gdje se nalazila švedska tvrđava Nienšanc (na švedskom Nyenskans), demontirana u prvoj polovici 18. stoljeća.
6. Aničkov most
Ovaj nepokretni most preko rijeke Fontanke s tri raspona i blagim lukovima ukrašen je kompozicijom "Ukrotitelji konja", koju čine četiri brončane skulpture autora Petera Clodta. Aničkov most omiljena je fotolokacija Nevskog prospekta.
Detaljnije o ovom i o drugim mostovima Sankt-Peterburga.
Crkve
7. Crkva Kristova uskrsnuća
Crkva je podignuta na mjestu ubojstva cara Aleksandra II. Jedan od članova terorističke organizacije "Narodna volja" 1881. godine bacio je bombu caru pod noge. Bio je to šesti atentat na cara. Ovoga puta su ubojice postigle svoj cilj.
Izgradnja je počela 1883, a crkva je posvećena tek 1907. godine. Izvana ona nalikuje na katedralu Vasilija Blaženog s Crvenog trga u Moskvi. Iznutra su njezini zidovi i svodovi potpuno prekriveni mozaikom.
Više o crkvi Kristova uskrsnuća.
8. Katedrala sv. Izaka
Katedrala sv. Izaka, podignuta 1858. godine, izgrađena je na istom mjestu na kojem su se prije nje nalazile tri crkve, počevši od 1710. godine (da podsjetimo, Peterburg je osnovan 1703. godine). Građena je 40 godina. Visoka je 101,5 metara, a na visini od 43 metra nalazi se vanjski balkon sa stupovima s kojeg se pruža pogled na čitav grad.
U crkvi Kristova uskrsnuća i katedrali sv. Izaka bogoslužja se vrše nedjeljom i drugim crkvenim praznicima (i tada je ulaz besplatan), dok ostalim danima ove dvije crkve služe kao muzeji.
9. Kazanjska katedrala
Kazanjska saborna crkva nalazi se u centru Nevskog prospekta i poštuje se kao spomenik ruske vojne slave. Posvećena je 1811. godine, tj. godinu dana prije pobjede u ratu između Rusije i Francuske 1812. Kasnije su ovdje doneseni vojni trofeji, a 1813. godine u lijevom dozidanom dijelu crkve sahranjen je feldmaršal Mihail Kutuzov, glavni zapovjednik ruske vojske u ovom ratu. U crkvi se čuva Kazanjska ikona Presvete Bogorodice, jedna od najštovanijih svetinja Ruske pravoslavne crkve.
Kejovi
10. Dvorski kej
Naljepši kej Sankt-Peterburga dugačak je gotovo dva kilometra. Duž njega se nalaze Zimski dvorac i zgrada muzeja Ermitaž, Ljetni vrt, Mramorna palača (ogranak Ruskog muzeja) i druge značajne palače i vile. S keja se pruža prelijep pogled na Petropavlovsku tvrđavu i istočnu obalu Vasiljevskog otoka (Strelka).
11. Strelka Vasiljevskog otoka
Centralni dio arhitektonskog ansamba Strelke čine zgrade Burze, Zoološkog muzeja, Muzeja zemljišta i trg s čuvenim Rostralnim stupovima. Ti su stupovi nekada služili kao svjetionici za brodove koji su pristizali u luku, koja se tu nalazila do 1885. godine. S obje strane Strelke su mostovi – Dvorski i Berzanski.
Više o Rostralnim stupovima.
12. Luka Sevkabelj
Najatraktivniji kej u gradu nalazi se na teritoriju javnog prostora koji je nekad pripadao prvoj tvornici kablova u Rusiji. S njega se pruža pogled na Most s kablovima preko plovnog puta za brodove, kao i na Morsko pristanište, luku i kranove Kanonerske tvornice za remont brodova.
Luka Sevkabelj može se pohvaliti mnoštvom kafića, restorana i dizajnerskih prodavaonica. Ovdje se održavaju i izložbe, ekskurzije, koncerti, festivali i sajmovi.
Saznajte kako upoznati Sankt-Peterburg s vode.
Trgovi
13. Dvorski trg
Ovo je glavni gradski trg. Na njemu se nalaze Zimski dvorac, zgrada Glavnog stožera (koju dijele Muzej Ermitaž i vojno zapovjedništvo Zapadnog vojnog okruga), kao i drugi objekti koji pripadaju muzeju. U centru trga je Aleksandrov stup sa statuom anđela na vrhu.
Ruske vlasti su 1924. razmatrale mogućnost da skulpturu anđela zamijene statuom Vladimira Lenjina, koji je umro te godine, ali su ipak odustale od te ideje. Danas se na Dvorskom trgu održavaju glavne gradske manifestacije.
14. Senatski trg
Trg je dobio ime po zgradi Senata – najvišeg organa državne vlasti Ruskog Carstva. Sada se u zgradi nalazi Ustavni sud Ruske Federacije. Na trgu je "Brončani konjanik", spomenik otkriven 1782. godine i posvećen Petru I.
Deset činjenica o Brončanom konjaniku, čuvenom simbolu grada na Nevi
Senatski trg je 1925. godine preimenovan u Trg dekabrista, u čast članova tajnih plemićkih društava koji su na ovom mjestu u prosincu 1825. godine organizirali bunt protiv carskog režima. U SSSR-u je pompozno obilježena stogodišnjica pokušaja državnog udara s ciljem da se obori autokracija i ukine kmetstvo. Trgu je 2008. godine vraćen prvobitni naziv.
15. Marsovo polje
U doba Petra I. ovo je mjesto bilo velika livada i služilo je za parade i smotre vojnih jedinica. Kasnije su se tu počele održavati i sportske manifestacije. Poligon je dobio naziv Marsovo polje tek 1805. godine u čast Marsa, drevnog rimskog boga rata.
Ovdje se u travnju 1917. pojavila masovna grobnica ubijenih tijekom Veljačke revolucije (od 23. do 27. veljače 1917.).
Kako je izgledao Sankt-Peterburg 1917. godine
U studenom 1918. boljševici su pretvorili Marsovo polje u nekropolu i preimenovali ga u "Trg žrtava revolucije". Tu je do 1933. godine bilo groblje. Tijekom opsade Lenjingrada 1942. godine trg je pretvoren u povrtnjake, da bi mu 1944. bilo vraćeno povijesno ime, a 1957. se na njemu pojavio prvi službeni "vječni plamen" na teritoriju SSSR-a, s kojeg je 10 godina kasnije zapaljena vatra na Grobu neznanog junaka u Moskvi.
Vrtovi i javni prostor
16. Ljetni vrt
Ovaj riječni otočić pretvoren je u park 1704. godine po naređenju Petra I. Prvobitno je ovdje bila careva zatvorena ljetna rezidencija, uređena po uzoru na Versajski park. Po želji osnivača park je ukrašen fontanama i mramornim skulpturama talijanskih autora (danas se u Ljetnom vrtu mogu vidjeti njihove kopije) koje su izgubljene za vrijeme poplave 1777. godine i obnovljene tek u 21. stoljeću. Ljetni vrt je za širu javnost 1752. godine otvorila carica Elizabeta, kći Petra I.
Saznajte pet tajni Ljetnog vrta.
17. Otok Nova Nizozemska
Uz luku Sevkabelj otvoren je još jedan moderni javni prostor na mjestu nekadašnjeg industrijskog objekta. U vrijeme Petra I. ovdje se sušilo drvo namijenjeno za gradnju brodova. Kasnije je tu bio zatvor, a zatim vojnopomorski objekti.
Sada se u zgradi morskog zatvora nalaze butici i restorani, a u zapovjednikovoj kući je dječji centar. Ljeti se na travnjaku u centru otoka održavaju festivali, a zimi se pravi klizalište.
18. Mihajlovski vrt
Ovaj se vrt pojavio na mapi Sankt-Peterburga po ukazu Petra I. u isto vrijeme kada i obližnji Ljetni vrt. Nalazi se pored Mihajlovskog dvorca (Ruskog muzeja) i crkve Kristova uskrsnuća, i predstavlja mali park sa širokim alejama i malenim jezerom.
19. Botanički vrt
Jedan je od najstarijih botaničkih vrtova u Rusiji. Njegova kolekcija počela se formirati u 18. stoljeću, kada je Petar I. proglasio Sankt-Peterburg glavnim gradom Rusije i naredio stvaranje Apotekarskog vrta. Kompleks obuhvaća staklenike, park s japanskim vrtom, muzej i rasadnik biljaka.
20. Petropavlovska tvrđava
Sankt-Peterburg potječe od Petropavlovske tvrđave koja je podignuta na Zečjem otoku i nikad nije sudjelovala ni u jednoj bitci. Dan kada su položeni temelji, 27. svibnja 1703. godine, smatra se datumom osnivanja grada.
Po obodu otoka izgrađen je sustav utvrđenja, unutar utvrđenja se nalazi crkva svetih apostola Petra i Pavla, koja je služila kao carska grobnica, a također Kovnica novca koja radi od 1724., nekadašnji zatvor za političke zatvorenike, kuće za stanovanje časnika i inženjera i druge zgrade. Sada su u njima muzejske ekspozicije. Po tradiciji, od 1873. godine svakoga dana točno u podne pucnjem iz artiljerijskog oruđa na bastionu Nariškin označava se točno vrijeme.
- Pretplatite se na naš kanal na Telegramu
- Pretplatite se na naš tjedni newsletter putem e-pošte
- Omogućite push obavijesti na našoj internetskoj stranici
- Instalirajte VPN na svoje računalo i/ili telefon kako biste imali pristup našoj internetskoj stranici, čak i ako je blokirana u vašoj zemlji