7 činjenica o crkvi Kristova uskrsnuća, peterburškom bratu moskovskog Vasilija Blaženog

Legion Media
Ovu prelijepo okićenu crkvu u ruskom stilu ljudi često miješaju s moskovskom katedralom sv. Vasilija Blaženog. No crkva Kristova uskrsnuća je podignuta tristo godina kasnije.

1. Crkva je podignuta na mjestu ubojstva cara

Kao nijedan drugi car, Aleksandar II. je često bio meta napada. Na njega je šest puta pokušan atentat, a sedmi pokušaj je bio fatalan.

1. ožujka 1881. godine car Aleksandar II. se u kočijama vraćao u Zimski dvorac. Na keju Katarininog kanala (danas je to Kanal Gribojedova) terorist je u kočije ubacio bombu. Car nije pogođen. Izašao je iz kočija, no tada je drugi urotnik bombu bacio Aleksandru pod noge. Sat vremena kasnije car je preminuo u dvorskim odajama.

Njegov sin Aleksandar III. je na molbu Gradske Dume dao dozvolu da se na mjestu eksplozije podigne crkva posvećena njegovom ocu.

2. Podignuta je u ruskom stilu, koji je u to vrijeme bio rijetkost

Raspisan je natječaj za najbolji projekt crkve. Aleksandar III. je naložio da se za uzor uzme tradicija crkvene arhitekture iz 17. stoljeća u Moskvi i Jaroslavlju, što je za Peterburg bilo neobično. U sjevernoj ruskoj prijestolnici, naime, nema staroruskih crkvi, jer je čitav grad podignut u 18. stoljeću.

Izabran je projekt arhitekta njemačko-škotskog podrijetla Alfreda Parlanda i arhimandrita Ignatija. Kamen temeljac svečano je postavljen 1883. godine.

Crkva najviše podsjeća na moskovsku katedralu Vasilija Blaženog (podignutu u 16. stoljeću). Kasnije je ovaj stil nazvan "pseudoruskim". I zaista, čitava crkva izgleda kao raznobojna narodna nošnja. Sagrađena je od crvene cigle i ukrašena raznobojnim kupolama pokrivenim emajlom i pozlatom. Iznad izrezbarenih prozorskih okvira su lukovi u obliku kokošnika (tradicionalni ženski ukras za glavu). Osnova zvonika podsjeća na kaljevu peć s najsitnijim kvadratima-kesonima, u svakom od kojih je predstavljen grb ruske gubernije koja je donirala za izgradnju crkve. Ukupno se tu nalaze 134 različita grba (može se reći da je to specifična kolekcija grbova pod otvorenim nebom).

3. Crkva ima jedinstveni mozaik na 7000 četvornih metara

Izgradnja crkve je trajala 24 godine. Smatra se da se posvećenje crkve odgađalo zbog kompliciranih mozaika na kojima je 10 godina radio majstor mozaika Vladimir Frolov.

Raskošni mozaici crkve zauzimaju preko 7065 četvornih metara. Radi se o jednoj od najvećih mozaičkih tvorevina u Europi. Skice su napravili najbolji slikari u Ruskom Carstvu: Viktor Vasnjecov, Mihail Nestorov, Vasilij Beljajev i mnogi drugi (ukupno je sudjelovalo oko 30 slikara).

4. Kratko vrijeme je funkcionirala kao crkva

Čim su mozaici završeni, 1907. godine, crkva je posvećena. Svečanoj ceremoniji je nazočio već novi car, unuk poginulog Aleksandra II., Nikolaj II.

Ali crkva nije imala svoju parohiju i u njoj se nisu služile masovne liturgije. U nju se ulazilo samo s posebnom propusnicom, a novac za njezino održavanje davala je država. Ali poslije Revolucije 1917. godine vlasti su obustavile financiranje crkve. Tada je troškove na sebe preuzela crkva i tu napravila parohiju. Međutim, tamošnji svećenici nisu željeli surađivati sa sovjetskom vlašću i 1930. crkva je zatvorena, a kupole su pretopljene.

5. U Drugom svjetskom ratu tu je bila mrtvačnica

30-ih i 40-ih godina, u vrijeme kada su boljševici uništavali crkve, bilo je prijedloga da se i crkva Kristova uskrsnuća sruši, ali zbog rata se od toga odustalo. Za vrijeme opsade Lenjingrada tu se nalazila mrtvačnica u koju su se donosila tijela pronađena na ulicama grada.

Poslije rata je jedno od gradskih kazališta koristilo crkvu kao skladište za svoje dekoracije. Vlasti su 50-ih godina još jednom planirale srušiti crkvu, jer je navodno ometala plovidbu kanalom Gribojedova (zbog izgradnje crkve dio kanala je bio nasut). Ali javnost je negodovala, pa se od toga ponovo odustalo.

6. U crkvi se skoro 20 godina nalazila neeksplodirana njemačka bomba

Tijekom rata su crkvu više puta gađali njemački projektili, što je dovelo do ozbiljnih oštećenja i kasnije otežalo proces restauracije. 1961. godine je u zidu crkve nekim čudom pronađena neeksplodirana rasprskavajuća bomba kalibra 240 milimetara. Ona iz nekog razloga nije eksplodirala te je skoro 20 godina ostala neprimjećena. Za njezino neutraliziranje organizirana je čitava ekspedicija.

7. Danas se tu nalazi muzej

Krajem 60-ih crkva je proglašena spomenikom arhitekture. Restauracija je trajala 27 godina (tri godine duže od izgradnje), a crkva je ponovno otvorena 1997.

Danas crkva Kristova uskrsnuća radi prije svega kao muzej. Radnim danima ovamo dolaze turisti promatrati mozaike i vidjeti dio ulice koji se nalazi pod svodovima crkve, gdje je pao ranjeni car. Bogoslužja se vrše samo vikendom i crkvenim praznicima.

Izleti uz najavu

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće