Ruski muzej, hram nacionalne umjetnosti

Zbirka Ruskog muzeja u Sankt-Peterburgu najveća je zbirka ruske umjetnosti na svijetu: 400,000 slika i skulptura od 10. do 21. stoljeća, sa svim bogatstvom žanrova i pravaca, od starih ikona, preko monumentalnih ruskih klasika, do Maljevičevog "Crnog kvadrata" i sovjetske umjetnosti. Muzej je herojskim naporima uspio potpuno sačuvati svoju zbirku tijekom blokade Lenjingrada.


Dvorane, zdanja i izlošci Ruskog muzeja u Sankt Peterburgu. Fotografije portala Ministarstva kulture RF, kultura.rf

Zbirka Ruskog muzeja u Sankt-Peterburgu najveća je zbirka ruske umjetnosti u svijetu. Sastoji se od 400,000 slika, skulptura i eksponata dekorativno-primijenjene umjetnosti, koji su izloženi u ukupno četiri peterburška dvorca (Mihajlovski, Mramorni, Stroganovski i Inženjerski zamak), kao i u Ljetnom vrtu. Ovdje posjetitelji mogu vidjeti većinu svjetski poznatih ruskih slika, kao što su "Posljednji dan Pompeje" Karla Brjulova ili "Burlaci na Volgi" Ilje Repina, "Deveti val" Ivana Ajvazovskog ili "Vitez na raskršću" Viktora Vaznjecova. Osim toga tu su i slavna djela Valentina Serova i Leona Baksta, Kazimira Maljeviča i Kozme Petrova-Votkina, Vere Muhine i mnogih drugih. Zbirka muzeja svojevrsna je enciklopedija koja predstavlja sve epohe razvoja ruske umjetnosti od 10. do 21. stoljeća sa svim bogatstvom žanrova, pravaca i umjetničkih škola.

U Ruskom muzeju izložena je većina svjetski poznatih ruskih slika, kao što su "Posljednji dan Pompeje" Karla Brjulova ili "Burlaci na Volgi" Ilje Repina, "Deveti val" Ivana Ajvazovskog ili "Vitez na raskršću" Viktora Vaznjecova. Osim toga tu su i slavna djela Valentina Serova i Leona Baksta, Kazimira Maljeviča i mnogih drugih.

Muzej nacionalne umjetnosti osnovan je u Sankt-Peterburgu mnogo kasnije nego u Moskvi, no zato je odmah dobio državni status i smješten je u sam dvorac velikog kneza. Prema zamisli cara Aleksandra III., muzej je trebao otjelotvoriti rusku ideju, dok je po mišljenju "progresivne javnosti" trebao predstavljati posebno mjesto ruske umjetnosti u svijetu.

Prema prvobitnom planu postavka je trebala imati tri segmenta. Jedan segment bio bi posvećen životu cara, drugi etnografiji i zanatima, a samo treći dio površine muzeja bio je predviđen za lijepe umjetnosti. No, prvi dio postavke ubrzo je prestao biti aktualan, drugi dio je izdvojen u poseban muzej, a Ruski muzej cara Aleksandra III. u svoju zbirku je uvrstio ne samo slike i skulpture, nego i remek-djela arhitekture različitih razdoblja.

U prvo vrijeme postavka je formirana od dijela iz već postojeće zbirke Ermitaža, kao i iz umjetničkih zbirki koje su muzeju poklonili kneginja Teniševa i knez Lobanov-Rostowski, poznati kolekcionari ruskih umjetnina. Muzej je 1917. podijelio sudbinu s peterburškim ulicama, dvorcima i drugim gradskim objektima. Iz naziva muzeja uklonjeno je carevo ime i od tada se on zove samo kratko: "Ruski muzej". Promjene koje je donijela Oktobarska revolucija u Rusiji obogatile su muzejsku zbirku. Uslijed masovnog zatvaranja crkava i nacionalizacije imovine plemstva vrijedne ikone i umjetnički predmeti dospjeli su u fond muzeja i postali dostupni svima.

Zahvaljujući naporima malog broja zaposlenih zbirka je gotovo u potpunosti sačuvana. Najvredniji dio kolekcije evakuiran je u Perm, na Uralske planine. Tijekom rata na teritorij muzeja Nijemci su bacili više od 40 projektila i 100 zapaljivih bombi.

Dvije godine nakon Oktobarske revolucije unutar muzeja otvoreno je zdanje Benois, nazvano u čast arhitekta Leontija Pavloviča Benoisa. Projektirano 1910-12. kao paviljon za privremene postavke i izložbe, 1932. godine ovo zdanje se pretvorilo u odjel suvremene umjetnosti Ruskog muzeja.

Drugi svjetski rat, tijekom kojeg je Lenjingrad bio pod opsadom neprijateljskih snaga, utjecao je i na kolekciju Ruskog muzeja. No zahvaljujući naporima malog broja zaposlenih ona je gotovo u potpunosti sačuvana. Najvredniji dio kolekcije evakuiran je u Perm, na Uralske planine. Sa zidova dvorca skinuto je više od sedam tisuća slika, uključujući i djela velikih dimenzija, kao što su "Posljednji dan Pompeje" Brjulova i "Brončana zmija" Fjodora Brunija. Radi se o platnima površine od 20 do 60 četvornih metara. Slike je trebalo skinuti vrlo pažljivo, kako se na njima ne bi stvorili nabori ili došlo do oštećenja. Dio zbirke koji je ostao u muzeju sklonjen je u podrume i skladišta, a skulpturna grupa "Ana Ivanovna s arapskim dječakom" zakopana je u zemlju pored muzeja. Trud nije bio uzaludan. Tijekom rata na teritorij muzeja Nijemci su bacili više od 40 projektila i 100 zapaljivih bombi. Kolekcija je vraćena u muzej u listopadu 1945., a četiri godine kasnije, nakon obnavljanja teško oštećenog zdanja Benois, u njemu je otvorena izložba sovjetske umjetnosti.

Svako zdanje Ruskog muzeja živi svojim životom. U baroknom Stroganovskom dvorcu mogu se vidjeti obnovljeni interijeri iz epohe carice Elizavete. U Mramornom dvorca čistih i strogih arhitektonskih linija, podignutom za vrijeme vladavine Katarine II., održavaju se značajne izložbe suvremene umjetnosti. Inženjerski zamak, tvrđava koju okružuju rov i rijeke Mojka i Fontanka, posvećen je prije svega epohi cara Pavla i poznat je po proslavljenom centru za akademska predavanja. Jedinstveni Ljetni vrt, ponovno otvoren u proljeće 2012. nakon restauracije, dokazuje da priroda uokvirena djelima talentiranih arhitekata i kipara i sama može biti gradski spomenik, baš kao i djela od mramora i granita.

Tijekom svoje više od jednog stoljeća duge povijesti muzej je prerastao u prostrani kompleks kojem danas u Rusiji nema premca. To je istovremeno i umjetnička kolekcija, i proslavljeni centar za restauraciju, i znanstveno-istraživački institut. Fond muzejske knjižnice sadrži oko 170 tisuća tiskanih izdanja. Svake godine različite zbirke putuju po svjetskim muzejima, a vrata Ruskog muzeja istovremeno su otvorena za više od 50 privremenih i gostujućih izložbi.