Ermitaž: Riznica umjetnosti stara dva i pol stoljeća

Ruski državni muzej Ermitaž korisnici najvećeg svjetskog turističkog portala TripAdvisor proglasili su najboljim europskim muzejem. Iza Ermitaža ostala je galerija Akademije lijepih umjetnosti u Firenci i pariški muzej D'Orsay.

Iako postoji već 250 godina, za Ermitaž je nastupio period novog procvata. Muzej se tako širio i razvijao možda samo u vrijeme Katarine Velike koja ga je osnovala. Carica je 1764. od berlinskog trgovca kupila 225 slika nizozemskih, flamanskih i talijanskih slikara. To su bila prva umjetnička djela u zbirci Ermitaža. Danas se u fondovima muzeja čuva 96 slika iz zbirke Katarine Velike koja je prvobitno bila izložena u udaljenim prostorijama dvorca. Zato je muzej nazvan Ermitaž, što na francuskom znači "samoća".

Od privatne zbirke smještene u nekoliko prostorija Ermitaž je prerastao u svjetski poznat muzej koji ima podružnice u inozemstvu.

Iz Sankt-Peterburga u svijet

Prva podružnica Ermitaža izvan Rusije otvorena je 2000. u londonskom muzeju Somerset House i radila je do 2007. U Las Vegasu podružnica Ermitaža otvorena je 2001., ali je i ona zatvorena 2008. Kasnije su otvorene podružnice muzeja u Amsterdamu i Veneciji.

Jedna od bezbrojnih raskošnih dvorana Ermitaža. Izvor: Geophoto

Tijekom posljednjih deset godina najveće promjene u radu Ermitaža ipak su se dogodile u samom Sankt-Peterburgu: muzeju je na korištenje predana zgrada Glavnog stožera koja se nalazi na Trgu Dvorcovaja preko puta Ermitaža, ali nikada ranije nije korišten kao muzej. Zgrada Glavnog stožera podignuta je 1829. Gotovo dva stoljeća ovim zdanjem odjekivala je škripa časničkih čizama koju su tek nedavno zamijenili tihi koraci ljubitelja umjetnosti. Opsežan projekt rekonstrukcije istočnog krila zgrade Glavnog stožera završen je 2013. Sada se tu nalazi stalni postav suvremene umjetnosti koja je prvi put dobila poseban izložbeni prostor unutar muzeja čija je izložbena politika dugo bila konzervativna.

U novim dvoranama Ermitaža posljednjih nekoliko godina se održavaju izložbe koje imaju velik odjek u javnosti. Tako je 2012. održana kontroverzna izložba "Jake i Dinos Chapman: Veseli kraj", na kojoj su američki slikari u karikaturnoj formi izrazili svoj ​​odnos prema stradanju u Auschwitzu. Prošle godine je otvorena izložba "Suvremena umjetnost Japana", na kojoj je posebnu pozornost privukla instalacija Motoija Yamamota - na parketu u dvorani Glavnog stožera izložen je labirint izrađen od soli.

Unutrašnjost Ermitaža. Izvor: PhotoXPress

Najvažniji umjetnički događaj ove godine je jubilarni deseti europski bijenale suvremene umjetnosti "Manifesta", koji se održava u Sankt-Peterburgu i traje do 31. listopada. "U Rusiji do sad nije organizirana tako značajna izložba na vrhunskom nivou", kaže direktor Ermitaža Mihail Piotrovski. "Do sada smo organizirali svoje izložbe od kojih su neke bile zaista dobre, a neke lošije. Sada je u našem muzeju izložba nastala u Europi i za Europu. Ovogodišnji europski bijenale suvremene umjetnosti prvi put se održava izvan Europske unije."

Ruska kompanija izrađuje potpuno vjerne reprodukcije Van Gogha za 200 dolara Startup kompanija pod nazivom Prixel razvila je tehnologiju za kopiranje slika koja u potpunosti reproducira teksturu slikarskih poteza kistom i printanje – za samo 200 dolara.

Povjesničarka umjetnosti Natalija Semjonova govori o specifičnosti muzeja Ermitaž: "Ermitaž je jedini muzej u Rusiji koji ima otvoreni depo gdje se čuvaju eksponati koji nisu dio stalnog muzejskog postava, ali ih posjetitelji ipak mogu vidjeti u depou". Svi koji to žele mogu posjetiti otvoreni depo Ermitaža u Starom selu uz prethodnu prijavu grupe. Po mišljenju američkog novinara Johna Varolija, koji je u Rusiji živio 13 godina i piše o ruskoj kulturi, Ermitaž se razlikuje od ostalih velikih muzeja u svijetu samim tim što je smješten u tako jedinstvenom zdanju kakvo je Zimski dvorac: "Louvre ima zanimljiviju zbirku ali se nalazi u zgradi koja djeluje sumorno i neprivlačno. Zimski dvorac, taj veličanstveni a ipak udobni dom ruskih careva, toliko plijeni svojim interijerom da ponekad privlači više pažnje stranih posjetitelja od same muzejske zbirke koja je nesumnjivo jedna od najboljih na svijetu."

Novo vrijeme

Ermitaž će veliki jubilej, 250-godišnjicu postojanja, obilježiti po tradiciji 7. prosinca. "Otvorit ćemo nove i renovirane dijelove muzeja: istočno krilo zgrade Glavnog stožera, novu zgradu u Starom selu, zgradu 'Malog Ermitaža' i zdanje depoa pored muzejskog kazališta", obećava direktor Piotrovski. "Imamo mnogo planova", dodaje on. "Predstoji nam organizacija velikih izložbi: 'Arheologija u Ermitažu', 'Novo u postavu', 'Restoran u Ermitažu', a u planu je i izložba vitrina i muzejskog dizajna kroz povijest".

Unutrašnjost Ermitaža. Izvor: PhotoXPress

Najvažniji cilj Ermitaža u budućnosti je očuvanje muzeja kao riznice svjetskog iskustva u čuvanju umjetnina i težnja da to iskustvo bude što dostupnije bez namjere za unovčavanjem branda Ermitaža kao jednog od vodećih svjetskih muzeja. "U svijetu stalno pokušavaju definirati kriterije uspjeha muzeja i nerijetko tom pitanju pristupaju samo statistički", kaže Piotrovski. "Međutim, pravi kriterij uspjeha muzeja je aktivno sudjelovanje u njegovom radu i razvoju i zaposlenih, i posjetitelja i stanovnika grada i zemlje gdje se muzej nalazi. Veliki muzej poput Ermitaža je otvorena i slobodna kulturna institucija; u njemu radi ili ga posjećuje veliki broj ljudi, jer u takvom muzeju svatko može pronaći izuzetno mnogo zanimljih stvari".