U Rusiji postoji osam kopnenih ekosustava, od neprohodnih šuma do pravih pustinja. Ali najveći su ekosustavi ovdje tajga i tundra. Koja je razlika između njih?
Tajga su guste crnogorične šume
Getty Images
Tajga je najveća zona u Rusiji po dužini i širini. Pokriva teritorij od Pskova do Magadana! Ovaj ekosustav uglavnom se sastoji od crnogoričnog drveća i močvara; u sjevernoj tajgi ima više borova, dok južni dio šume okupira jela. Ovdje žive smeđi medvjedi, jeleni, sibirski mošusni jelen i amurski tigar. No posjetite li tajgu ljeti, sigurno ćete susresti najstrašnije predstavnike ruske divljine - grinje, obade i divovske komarce!
Naravno, mnogi sibirski i uralski gradovi okruženi su tajgom, uključujući Kemerovo, Krasnojarsk, Perm i Tobolsk. Ali bolje je ne ići preduboko u šumu, pogotovo ako ste sami, kako se ne bi izgubili.
Getty Images
Međutim, u različitim dijelovima Rusije postoji mnogo nacionalnih parkova za ljubitelje prirode i one koji se vole odmoriti od civilizacije.
Kampiranje, pecanje, izleti brodom, razgovori uz večernju logorsku vatru - tako odmor provode mnogi Rusi, uključujući Vladimira Putina!
kremlin.ru
Tundra je beskrajno ništavilo
Getty Images
Zona tundre nalazi se na sjeveru tajge - otprilike tamo gdje počinje Arktik. Tamo nema puno stabala i uglavnom su patuljasta. Sjevernije, drveće zamjenjuju grmovi, mahovine i lišajevi.
Ali to ne znači da u tundri nema lijepih mjesta - lokalni krajolici ponekad izgledaju apsolutno fantastično! Brojni kanjoni, brežuljci, slapovi i jezera navest će vas da se zaljubite na prvi pogled. Visoravan Putorana i Kolski poluotok san su mnogih putnika.
To što nema drveća ne znači da se u tundri teško izgubiti. To je iluzija. Beskrajni ravni prostor koji se proteže stotinama kilometara vrlo je dezorijentirajući, pogotovo prvi put.
U tundri je svjetlost raspršena i karakterizira je zanimljiva optička značajka: udaljeni objekti čine se blizu, no male vlati trave i humci veliki su i udaljeni. Ovdje se često događaju magnetske oluje koje otežavaju korištenje ne samo modernih naprava, nego i starih magnetskih kompasa. Također, ne zaboravite na arktičke polarne dane i noći, kada je nemoguće orijentirati se po zvijezdama i suncu. U isto vrijeme tijekom polarnog dana možete bez svjetiljke.
Iskusni turisti i lokalno stanovništvo mogu pratiti tragove, koji opstaju i nakon nevremena te mogu dovesti do ljudi. Ovdje nema puno cesta - samo smjerovi.
Pavel Lisicin/Sputnik
Poljoprivreda u tundri prilično je problematična, no ljudi se svemu prilagođavaju. Postoje gradovi kao što su Noriljsk, Dudinka, Murmansk, Salehard, Narjan-Mar, Vorkuta, gdje tisuće ljudi žive i rade. U tundri ima mnogo minerala, uključujući željeznu rudu, ugljen i obojene metale.
Tundra je također naseljena izvan gradova - u pravilu tamo žive autohtoni narodi koji su se povijesno bavili uzgojem sobova: Evenki, Hanti, Mansi, Čukči, Neneci, Dolganci.
Zapravo, sobovi su najbrojnije životinje tundre, kao i arktičke lisice, koje često ulaze u stambena područja, poput pasa lutalica.
Šumska tundra: Granica između ekosustava
Pavel Lisicin/Sputnik
U prirodi ne postoji oštri kontrast koji odvaja jedan ekosustav od drugog. Dakle, šume tajge ne zamjenjuju odmah lišajevi. To se događa postupno: što se pomičemo sjevernije, to stabla postaju niža, manje je močvara, a više kamenog tla. Ovaj granični pojas naziva se šumska tundra. Izgleda kao rijetka crnogorična šuma, s močvarama i jezerima i velikom količinom mahovine. Proteže se 20-100 kilometara gotovo po cijeloj sjevernoj Rusiji i izgleda nevjerojatno slikovito.