Medvjeda nikada ne gledajte u oči. /
Legion MediaRuska tajga je surova i opasna sredina. Nepripremljen turist koji se izgubio u dubokim sjevernim šumama ima relativno male šanse da preživi. Tijekom zime je situacija još gora.
RBTH Hrvatska je pripremila nekoliko savjeta kako preživjeti u tajgi ako zalutate u ovim nepreglednim, divljim krajevima.
Strah vam je najveći neprijatelj kada ste sami u zabačenim šumskim područjima. Najvažnije je da ostanete pribrani, jer panika ometa logičko razmišljanje i brzo donošenje zaključaka što vodi do mentalne konfuzije i pogrešnih odluka.
Šanse za opstanak često više ovise o tome kako se osjećate, nego o vanjskim okolnostima. Smirenost i pribranost pomogli su Ajayju Kamalakaranu, gostujućem uredniku za Aziju projekta RBTH, da se spasi iz tajge u jesen 2007. godine kada je jednu noć proveo u oblasti na rusko-kineskoj granici, gdje inače živi i amurski tigar.
Tajga ne oprašta pogreške. Izvor: Sergej Fomin / Global Look Press
Nažalost, u zimu 2009. godine dvoje turista nisu bili te sreće u ruskoj Hakasiji. Njihova vozila za kretanje po snijegu ostala su bez goriva. Nakon tjedan dana lutanja po šumi postali su očajni i uplašeni da će umrijeti od gladi i objesili su se.
Jedna sedamnaestogodišnja djevojka se 2011. godine izgubila u tajgi, ali nije gubila nadu. Pronađena je nakon 30 dana, gladna i iscrpljena.
Ponekad se događaju i prava čuda. Četverogodišnja djevojčica pronađena je u tajgi poslije dvotjedne potrage. Preživjela je jedući bobice.
Dok idete kroz šumu trebali bi zapamtiti stazu kojom se krećete i lako uočljive odlike terena, poput uvala i jama.
Ponesite kompas, a ako ga nemate, naučite odrediti pravac sjever-jug pomoću kazaljki na satu. Usmjerite malu kazaljku ka suncu. Prava linija koja polazi iz centra sata i na jednake dijelove dijeli kut između male kazaljke i 12 sati poklapa se spravcem sjever-jug.
Mahovine i lišajevi obično rastu na sjevernoj strani drveća i drugog raslinja. Da biste što točnije odredili smjer sjever-jug potrebno je pogledati gdje mahovina raste na nekoliko stabala.
Noću se sjever može odrediti pomoći zvijezde Sjevernjače. Ona se uvijek nalazi na toj strani svijeta.
Rijeke i jezera mogu mnogo pomoći u orijentaciji. Čak i ako ne znate gdje vodi riječni tok, bolje je da se krećete po obali. Prelazak preko nepoznatih rijeka predstavlja veliki rizik, jer ne znate ništa o strujama ili nalazi li se u blizini vodopad.
Ukoliko vidite cestu ili dalekovod, pratite ih, jer će vas odvesti do nekog naselja.
Ponekad je korisno osloniti se čulo sluha umjesto na čulo vida. Poslije zalaska sunca, ako nema magle i zračni tlak je viši, možete čuti zvuk vlaka i na udaljenosti od nekoliko desetaka kilometara.
Ukoliko ne uspijete pronaći izlaz tijekom prvog dana, morat ćete provesti jednu, a možda i više noći u tajgi.
Prva noć u tajgi je najteža. Čak i najmanji zvuk u pomrčini izaziva naglo buđenje i ne dozvoljava čovjeku da ponovo zaspi.
Pripreme za noć treba izvršiti pri dnevnom svjetlu. Poželjno je nakupiti što više drva za potpalu. Vrlo je važno da prije puta u šumu ponesete šibice i upaljač.
Provesti noć u tajgi veoma je stresno iskustvo. Izvor: Getty Images
Međutim, ako niste ponijeli neki izvor vatre, morat ćete je upalite pomoću trenja. Ipak, kada je vrijeme hladno pokušaji da vatru zapalite na ovaj način najvjerojatnije neće uspjeti, a pritom ćete utrošiti mnogo dragocjene energije.
Dok ste u šumi vatra će vam pomoći da se zagrijete, osušite odjeću, spremite jelo, ali i da uplašite i otjerate divlje životinje. Pored toga, vatra čini da budete bodriji što je također vrlo važno.
Sretna okolnost je ako niste sami, jer suputnik može stražariti dok spavate i obrnuto. U hladnim noćima lakše ćete se zagrijati kada se pribijete jedno uz drugo.
Pomoću materijala koji nađete u šumi možete napraviti improviziranu kolibu. Ako su vremenske prilike nepovoljne, morate se potruditi napraviti bolji zaklon.
Zimi sklonište treba napraviti od snijega. Čovjek može iskopati rupu u dubokom snijegu gdje će biti dobro zaštićen od velike hladnoće.
U tajgi je hranu najlakše pronaći u ljeto i jesen. U ovim šumama rastu neke vrste divljeg voća, bilja i paprati.
S obzirom na to da su bobice niskokalorična hrana, bolje je potražiti gljive - tajga je mjesto gdje ih ima u izobilju.
U tajgi raste mnogo brusnica. Izvor: Imagebroker / Global Look Press
Ako ste u tajgi zalutali zimi i pritom ste sami, vrlo su male šanse da preživite. Ukoliko imate sreće, pronaći ćete "zimske gljive" (Flammulina Velutipe ili Pleurotus), ali je još bolje ako uspijete ulovite neku malu životinju pomoću zamke ili upecati neku ribu.
Najvažnije je da se pridržavate zlatnog pravila da u šumi jedete samo onu hranu za koju ste sigurni da je jestiva.
U tajgi nećete ostati bez vode. Puna je rijeka, jezera, izvora i potoka. Pratite otiske stopa divljih životinja i tako ćete pronaći vodu.
Tajga je dom brojnih vrsta divljih životinja, ali samo četiri su opasne po ljude: tigar, medvjed, vuk i vepar.
Vrlo je važno izbjeći direktan susret s opasnim stanovnicima šume. Ukoliko pravite buku dok se krećete postoji vjerojatnost da ćete ih uplašiti.
Kada vidite mlade, odmah se sklonite. Njihova majka će krenuti u napad čim vas ugleda kako bi zaštitila svoje potomstvo.
U načelu, divlje životinje izbjegavaju kontakte s ljudima. Možete proći pored medvjeda koji se nalazi u šipražju i ostati nepovrijeđeni, jer ova životinja često ostaje mirna.
Prilikom susreta s vukom najbolje je popeti se na drvo. Izvor: Getty Images
Međutim, ako krene ka vama, ne bježite. Od toga nema koristi jer je vrlo brz.
Bolje je da se lagano udaljite. Pritom nikada ne okrećite leđa ovoj životinji. Također, nemojte gledati u oči vuka ili medvjeda.
Ako naiđete na medvjeda vičite i mašite rukama. Može pomisliti da ste veći od njega i krenuti dalje.
Međutim, ovo ne radite s vukovima. Takvo ponašanje smatrat će činom agresije.
Ukoliko vas napadne medvjed, lezite na tlo i pretvarajte se da ste mrtvi. To nije idealno rješenje, ali je mnogo bolje od bijega. Možda će vas ostaviti na miru ukoliko shvati da ne pokazujete nikakvu agresivnu namjeru.
U slučaju napada vuka, pružite ka njemu komad tkanine kako biste ga naveli da je zagrize, a onda ga udarite štapom u njušku ili oči, jer su mu to najosjetljivija mjesta.
Ako na vas krenu vuk ili vepar možete se popeti na drvo. Međutim, to vam neće pomoći kada sretnete medvjeda.
Najbolje bi bilo da nikako ne naiđete na tigra, ali kada vam se približi, pokušajte ga otjerate glasnom vikom. Dok vičete ne smije osjetiti strah u vašem glasu, jer će ga to podsjetiti na krik umiruće žrtve. Ne bježite, već se udaljavajte polako i ne okrećite mu leđa.
Ako vas tigar ipak napadne, odustat će samo ukoliko pomisli da ste mrtvi. Zato se i ponašajte tako. Svaki pokušaj da se tigru suprotstavite golim rukama potpuno je uzaludan.
Dobro zapamtite: prilikom susreta s divljim životinjama najvažnije je da ne paničarite, a to vrijedi i za druge situacije u tajgi. Životinje lako osjete strah i tada u pravilu postaju agresivnije.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
