Deset savjeta za život u tundri

Ruska tundra je jedna od najsurovijih prirodnih zona na našoj planeti. U njoj se zimi temperatura spušta do -50 stupnjeva, a starosjedilački narodi još uvijek žive nomadskim životom i poštuju drevne običaje svojih predaka. Ako ih odlučite posjetiti i osjetiti njihovo nadaleko poznato gostoprimstvo, dobro će vam doći nekoliko savjeta...

1) Izradite čum (tradicionalni konusni šator od sobove kože). Ovaj savjet se ne odnosi na muškarce jer su za sve što se tiče kuće, pa i za njezinu izgradnju, po staroj neneckoj tradiciji zadužene žene. Izgradnjom čuma rukovodi najstarija žena. Najprije iskopajte veliki krug. Nemojte se začuditi ako pod snijegom naiđete na još snijega a zatim na debeo sloj leda. Ne zaboravite da se nalazite u područje vječno smrznute zemlje, i da će narednih dana snijega biti čak i pod vašim krevetom (jer se vrlo sporo topi). U sredinu kruga postavite peć „buržujku“. Zatim u snijeg ukopajte dugačke motke, njihove vrhove čvrsto vežite užetom i konusna osnova čuma bit će gotova. Pazite da motke ne ukopate preduboko jer će se u tom slučaju čum s vremenom spustiti pod težinom snijega, pa vam u njemu neće biti udobno jer će postati prenizak. Ako pak motke ne ukopate dovoljno duboko, kuću će vam odnijeti vjetar. Preko drvene osnove prebacite ceradu i prekrijte je kožama soba. Takvi „kožni zidovi“ zaštitit će vas i od najjačeg vjetra. Na pod postavite daske i prekrijte ih kožama. Vaš je apartman spreman. 

2) Naučite ulaziti u čum. Dok ulazite u čum okrenite se oko svoje osi. To je, prije svega, stari običaj, ali je vjerojatno i jedini način da se ne umotate u kožu koja prekriva ulaz. 

3) Navikavajte se spavati na hladnoći. U čumu ćete morati spavati na podu pokrivenom kožama sobova. Peć se navečer loži, ali se do jutra ohladi pa je u čumu samo nešto toplije nego vani. Zato najbolje sa sobom ponesite zimsku vreću za spavanje. U njoj ćete se odlično naspavati i bit ćete odmorni nakon svega nekoliko sati sna.

4) Sprijateljite se sa susjedima. Kako u tundri čovjek vrlo teško može opstati sam, naselja tamošnjih uzgajivača sobova najčešće se sastoje od nekoliko čumova. Ljudi su druželjubivi, ali kada krenete u goste u susjedni čum trebali biste poštovati nekoliko jednostavnih pravila. Kao prvo, trudite se da budete u desnoj polovici šatora jer je to dio za goste. Unutrašnjost čuma uvjetno je podijeljena na dva dijela. Lijevo od ulaza živi domaćin s obitelji, a desna polovica namijenjena je gostima. Kao drugo, ako ipak želite prijeći u „obiteljski dio“, prođite pored ulaza. Naime, dio čuma nasuprot ulaza za Nence je sveto mjesto, pa tamo nije preporučljivo ulaziti. Kada pođete u goste, na poklon možete ponijeti na primjer, voće, jabuke ili naranče. Domaćini će vam biti vrlo zahvalni jer u tundri nema ni povrća ni voća. 

5) Uspostavite vezu sa svijetom. U tundri su telefonske veze prilično loše. Da bi ste bar nešto čuli, morate se popeti na saonice do vrha natovarene vrećama, uspraviti se koliko god možete i iz sveg glasa vikati u slušalicu sugovorniku neka govori glasnije. Telefon možete napuniti generatorima koje sada imaju svi uzgajivači sobova. U nekim čumovima imaju čak i televizore i prijenosna računala ali obično bez internetske veze. 

6) Pijte čaj pet puta dnevno. Svaki obrok Nenci zovu „pijenje čaja“. Uz čaj na stol se iznosi boca votke i zakuska koja se u 99% slučajeva sastoji od sobovog mesa. Budite spremni piti čaj i jesti meso sobova četiri do pet puta dnevno. Ne brinite, neće vam dosaditi. Naprotiv, kako se bliži večer, priželjkivat ćete i šesti obrok jer ćete od ranog jutra do kasno navečer naporno raditi na jakoj hladnoći. Za praznike se na trpezu iznosi „stroganina“ od muksuna (sibirskog lososa). „Stroganina je tradicionalno jelo od sirove zamrznute strugane ribe (rus. strogatʹ - strugati, otuda i naziv jela). Obavezno je i slatko od borovnice i brusnice. Morat ćete se naviknuti jesti bez posuđa. Nije zgodno nositi posuđe sa sobom ako se stalno selite s jednog mjesta na drugo. Uzgajivači sobova su još uvijek nomadi i idu kroz tundru zajedno sa svojim stadima. Zato svi jedu iz jednog ili iz nekoliko zajedničkih tanjura.

7) Nemojte se ničemu čuditi. Nenci vole malo porazgovati uz čaj. Sigurno će vam ispričati potpuno nevjerojatne priče. Recimo, ispričat će vam kako možete upravljati polarnom svjetlošću pomoću boce od zelenog stakla. Nemojte se čuditi. Također ne pokušavajte preodgajati nenecku djecu. Ako vidite malo dijete kako ide boso po snijegu na -30 stupnjeva, nemojte se zaprepastiti​​, vikati ili se čuditi takvoj nebrizi roditelja. Nitko vas neće razumjeti... Morate shvatiti da su i njihovi roditelji kao djeca bosi trčali po snijegu, pa to smatraju normalnim. 

8) Naučite razlikovati sobove. Kod Nenaca je običaj djetetu pokloniti mladunče soba kada mu izbije prvi zub. Sobove poklanjaju i za praznike ili posebne prilike. Na primjer, baka može pokloniti soba unuku za rođendan ili za kraj školske godine. Tako do osamnaeste godine djeca steknu vlastiti kapital: stado sobova. Mlade sobove drže u blizini čuma, a kada narastu puštaju ih u zajedničko stado. Iako je u stadu nekoliko tisuća sobova, svaki uzgajivač izdaleka prepoznaje svoje. „Onaj bijeli je moj Grom! A vidite li onoga s rogovima? On mi je bio svadbeni poklon!“ Moramo napomenuti da gotovo svi sobovi imaju rogove (pogledajte savjete br. 9), a svi trče toliko brzo da je gotovo nemoguće zapaziti bilo kakav biljeg ili znak raspoznavanja. Ipak pokušajte, možda ćete uspjeti. 

9) Stružite sobovima rogove. Bez šale. Na vrijeme skraćeni rogovi mogu vam spasti život. Prije uprezanja soba u saonice obavezno im treba skratiti po jedan rog da ne bi povrijedili čovjeka koji upravlja zapregom. Drugi rog ostaje kako bi sobovi mogli opstati u stadu i obraniti se od suparnika. Nakon nekog vremena rogovi opet narastu te ih treba ponovo skratiti. Rogovi se ne skraćuju svim sobovima, nego samo onima koji vuku saonice (u tundri ih zovu „bikovi“). Ostali se mogu dičiti svojim rogovima. 

10) Zavolite tundru. Uzgajivači sobova ne mogu zamisliti svoj ​​život izvan tundre i ponose se što žive upravo u njoj. Mnogi se iz grada vraćaju u čume kako bi ponovo uzgajali sobove, bez obzira što se u tundri živi teško uz svakodnevni naporni rad. Kako bi čovjek mogao živjeti u ekstremnim uvjetima na tako surovom mjestu mora ga zaista od sveg srca voljeti.

Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće