Povijest SSSR-a 50-ih u fotografijama: Od osude Staljinovog kulta ličnosti do istraživanja svemira

1. Sovjetska vojska u Sjevernoj Koreji

Američki F-86 napada sovjetski MiG-15 iznad Koreje (1952.-1953.)

National Museum of the U.S. Air Force

Sovjetski Savez je aktivno, iako ne otvoreno, podržavao Sjevernu Koreju u ratu protiv njezinog južnog susjeda, kako oružjem i streljivom, tako i vojnim stručnjacima, posebno pilotima koji su odmjeravali snage s Amerikancima na drugoj strani.

Više: Korejski rat: Kako je MiG-15 zaustavio američku nadmoć na nebu

2. Prvi sovjetski sportaši na Olimpijskim igrama

XV. Ljetne olimpijske igre u Helsinkiju 1952. Sovjetska štafeta 4x100 m je osvojila broncu.

Anatolij Garanjin/Sputnik

Prvi je put u povijesti 1952. godine Sovjetski Savez sudjelovao na Olimpijadi. Sovjetski sportaši su u Helsinkiju osvojili 71 medalju (22 zlatne, 30 srebrnih i 19 brončanih) i postali druga najuspješnija reprezentacija.

Više: Kako su bivši zatvorenici koncentracijskih logora osvajali prva zlata za SSSR na Olimpijadi 1952.

3. Smrt Staljina

Staljinov pogreb

Martin Manhoff

Na posljednji počinak Josifa Staljina (preminuo 5. ožujka 1953.) ispratilo je nekoliko desetaka tisuća ljudi. Nastao je i ljudski stampedo koji je također odnio živote, no točan broj žrtava je ostao nepoznat.

4. Osnovan KGB

Škola radio-telegrafije, 1958.

TASS

KGB ili Odbor državne sigurnosti pojavio se 1954. godine i preuzeo unutarnje i vanjske sigurnosne funkcije.

Više: Top 5 mjesta na kojima se ruski KGB sukobio s CIA-jom u Moskvi

5. Prva sovjetska nuklearna elektrana

Obninska nuklearna elektrana, prva u svijetu

Sputnik

1954. godine je s radom počela prva sovjetska i svjetska nuklearna elektrana u Obninsku, 115 km od Moskve.

6. Hruščov sadi kukuruz

Getty Images

Sredinom pedesetih godina, oduševljen dostignućima američke poljoprivrede, glavni tajnik CK KPSS-a Nikita Hruščov zasijao je kukuruzom četvrtinu obradive zemlje SSSR-a. Kukuruz se prije svega uzgajao kao stočna hrana, u želji da se na taj način riješi problem nestašice proizvoda od mesa. Kampanja je završila tako što je zemlja imala manjak i mesa, i mlijeka, i kruha.

7. Varšavski pakt

Getty Images

Sovjetski Savez nije reagirao na pojavu NATO-a sve do 1955. godine, kada se Savezna Republika Njemačka (SRNJ ili Zapadna Njemačka) priključila alijansi. Bilo je to izravno kršenje Potsdamskog sporazuma prema kojem je Njemačka trebala ostati razoružana. Zapadna Njemačka je 9. svibnja službeno postala članica NATO-a, a samo pet dana kasnije, 14. svibnja, socijalističke su zemlje potpisale Sporazum o prijateljstvu, suradnji i uzajamnoj pomoći, poznat kao Varšavski pakt. Tako je rođen "sovjetski NATO".

Više: Koliko je moćan bio "sovjetski NATO"?

8. Destaljinizacija i nova era poznata kao "otapanje"

Gazeta Izvestija

Posljednjeg dana 20. Kongresa Komunističke partije, 25. veljače 1956. godine, Hruščov je održao nenajavljeni govor "O kultu ličnosti i njegovim posljedicama", u kojem je oštro osudio Staljinovo nasljeđe. Milijuni sovjetskih građana su prvi put čuli za Staljinove organizirane masovne represije i to je za njih bio šok. Uslijedilo je takozvano otapanje u sovjetskom društvu.

Više: Predvidio Hirošimu, živcirao naciste, dao ime novoj sovjetskoj eri: 5 činjenica o Ilji Erenburgu

9. Pobuna u Mađarskoj

Sovjetski tenkovi u Budimpešti

Getty Images

1956. godine buknuo je Mađarski ustanak, koji je nasljednik Leonida Brežnjeva Jurij Andropov okarakterizirao kao "kontrarevolucionarni antisocijalni bunt". On je podržao ideju da se mađarskoj socijalističkoj vlasti pomogne slanjem trupa. Njihov dolazak je pomogao da se sačuva mađarski socijalizam. U konfliktu je poginulo preko 2500 ljudi.

10. Svjetski festival mladih i studenata

Ivan Šagin/Sputnik

Svjetski festival mladih i studenata održan u Moskvi 1957. bio je tek šesti po redu, no sigurno najvažniji. Mladi borci za mir i klasnu ravnopravnost iz više zemalja svijeta organizirali su slične festivale od 1947. i pretežno u zemljama Istočnog bloka. No Šesti festival u Moskvi oborio je sve rekorde posjećenosti - 34 000 gostiju iz 131 zemlje svijeta! Zahvaljujući tom festivalu Sovjeti su i sami saznali kakav je svijet s druge strane granice.

Više: Bliski susret ljeta '57.: Kako su Sovjeti saznali za traperice i rock and roll

11. Lansiran prvi umjetni satelit

Jakov Berliner/Sputnik

Čovječanstvo je 4. listopada 1957. godine stupilo u svemirsku eru jer je tada lansiran prvi satelit "Sputnjik 1". Sovjetski satelit se mogao vidjeti dalekozorom od zalaska do izlaska sunca. "Sputnjik" je slao na Zemlju radio-signale dovoljne jačine da ih mogu hvatati radio-amateri i bio je 10 puta veći od prvog planiranog američkog satelita "Explorer".

12. Slučaj Borisa Pasternaka

Kornell Kapa/Sobranije semji Pasternakov

Nakon višedesetljetnog truda poznati ruski pisac Boris Pasternak je 1956. završio svoj najpoznatiji roman "Doktor Živago", epsku priču o ljubavi i patnji. Djelo je odstupalo od službene herojsko-radničke estetike. Sovjetske vlasti nisu dozvolile da se roman tiska, ali je rukopis tajno prenesen u Italiju. Na kraju je završio u rukama CIA-je. To što mnogi nisu znali jest da je upravo američka agencija objavila prvo izdanje na ruskom jeziku i predstavila ga na Svjetskoj izložbi u Bruxellesu 1958.

Više: Roman kao oružje: Doktor Živago u špijunskoj igri

13. Prvi posjet jednog sovjetskog lidera Sjedinjenim Državama

AP

15. rujna 1959. godine prvi put u povijesti SSSR-a glavni tajnik CK KPSS-a je posjetio Ameriku. Hruščov je proveo dva tjedna u New Yorku, Los Angelesu, Washingtonu, Pittsburghu i San Franciscu.

Više: Zašto je maršal Žukov bio jedini sovjetski građanin koji je mogao piti Coca-Colu

14. "Stiljagi", prvi sovjetski hipsteri

Valerij Šustov/Sputnik

Stiljagi su bili sovjetski hipsteri. Oblačili su se elegantno, slušali zapadnu glazbu i dobivali batine samo zato što ne nalikuju na radničku klasu.

Više: Kako su se sovjetski bajkeri razlikovali od zapadnih originala