Bliski susret ljeta '57.: Kako su Sovjeti saznali za traperice i rock and roll

Ivan Šagin/MAMM/MDF/russiainphoto.ru
Tijekom Svjetskog festivala mladih i studenata u Moskvi 1957. građani SSSR-a su prvi put vidjeli "zabranjene plodove" zapadne civilizacije, a stanovnici kapitalističkih zemalja saznali da iza Željezne zavjese žive obični, normalni ljudi, a ne "crveni vragovi".

Svjetski festival mladih i studenata održan u Moskvi 1957. bio je tek šesti po redu, ali sigurno najvažniji. Tog ljeta su ljudi s Istoka i Zapad pali jedni drugima u zagrljaj.

Mladi borci za mir i klasnu ravnopravnost iz više zemalja svijeta organizirali su slične festivale od 1947. i pretežno u zemljama Istočnog bloka. Ali Šesti je festival deset godina kasnije oborio sve rekorde posjećenosti - 34 000 gostiju iz 131 zemlje svijeta!

Tijekom dva tjedna (od 28. srpnja do 11. kolovoza) u Moskvi je organiziran ogroman broj koncerata, predstava, izložbi, seminara, predavanja, susreta, sportskih natjecanja. Iskustva su razmjenjivali mladi stručnjaci iz svih mogućih područja, od arhitekata do uzgajivača životinja.

Festival pod motom "Za mir i prijateljstvo" nije održan samo za mlade iz Istočne Europe i prijateljske države Afrike i Azije. Moskovljani su vidjeli mlade znanstvenike iz Francuske, glazbenike iz Engleske, Belgije, Španjolske, američke džeziste, glumce iz Finske, Švedske i Nizozemske i mnoge druge predstavnike kapitalističkih zemalja.

"Danas je teško objasniti mladima kako smo mi tada doživljavali riječ 'stranac'", govorio je u intervjuu 1977. godine poznati ruski jazz glazbenik Aleksej Kozlov. "Zbog stalne propagande usmjerene na mržnju prema svemu što je strano, riječ 'stranac' je kod sovjetskih građana izazivala istovremeno i strah i ushićenje."

"Gradovi SSSR-a nisu znali za turiste, strane biznismene. Diplomati i strani novinari nisu tek tako šetali našim ulicama. Zato smo, kada smo vidjeli tisuće stranaca na ulicama Moskve i dobili priliku s njima razgovarati, doživjeli šok, euforiju", kaže Aleksej Kozlov.

Odnosi Moskovljana i stranaca su ponekad postajali i previše bliski. Devet mjeseci poslije festivala rođena je prva generacija djece miješanih rasa, takozvane djece festivala. Drugi se takav baby boom dogodio tek poslije Olimpijade 1980. u Moskvi.

Festival je imao jak utjecaj na sovjetsku kulturu, društvo i stil života. Sovjeti su prvi put vidjeli tenisice, sport zvani badminton, traperice, prvi put su čuli rock glazbu. Iako su tenisice i badminton ubrzo postali popularni i preplavili zemlju, trapericama i rock and rollu nije bilo suđeno. Sovjetska vlast je utvrdila da se radi o kapitalističkoj zarazi. Trapericama i rock muzici je otkazana dobrodošlica.

Jedna od brojnih pjesama posvećenih festivalu je svakako "Podmoskovske večeri". Pjesma je postala tako popularna da je i danas vjerojatno najpoznatija ruska pjesma na svijetu, prevedena je i prepjevana na sve svjetske jezike.

Na ovom se festivalu rodila i ideja TV programa KVN (Klub veselih i snalažljivih), koji je i danas jedan od najprofitabilnijih komercijalnih projekata na ruskoj televiziji.

Tradicija održavanja Svjetskog festivala mladih i studenata nije nestala poslije raspuštanja Varšavskog pakta, no nijedan drugi festival nije oborio rekord posjećenosti niti nadmašio politički i društveni značaj koji je imao festival u Moskvi 1957.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće