Predvidio Hirošimu, živcirao naciste, dao ime novoj sovjetskoj eri: 5 činjenica o Ilji Erenburgu

Ilja Erenburg

Ilja Erenburg

Getty Images
Kada se Vladimir Lenjin upoznao sa Erenburgom u emigraciji (1908), dao mu je nadimak Čupavi. Ilja Erenburg je u to vrijeme bio neuhranjeni, drski židovski dečko koji je upravo napustio Rusiju pošto je proveo nekoliko mjeseci u zatvoru zbog povezanosti sa socijalističkim revolucionarnim krugovima. Ali to nije najzanimljivije u njegovom životopisu. Evo zbog čega je Erenburg jedinstvena pojava u ruskoj povijesti.

1. Poznavao je sve: od Picassa do Einsteina

Spisak svih ljudi koje je poznavao Ilja Erenburg (1891. – 1967.) je beskrajan i na njemu su sigurno svi najveći umovi 20. stoljeća. Već smo spomenuli Lenjina. Erenburg je proveo 9 godina u Parizu i njegovi prijatelji su bili Pablo Picasso, Diego Rivera, Amadeo Modigliani i drugi poznati slikari.

Kasnije se upoznao s Vladimirom Majakovskim, Borisom Pasternakom i Anom Ahmatovom. Za vrijeme građanskog rata u Španjolskoj sretao se s Hemingwayem. Poslije Drugog svjetskog rata sudjelovao je u Svjetskom vijeću za mir i poznavao se s mnogim predstavnicima ljevice u politici i među znanstvenicima, uključujući Frederica Jolio i Alberta Einsteina.

Rivera, Modigliani i Erenburg na crtežu Marevne 1916.


"U Sovjetskom Savezu nije bilo drugog pisca s takvim autoritetom i vezama na Zapadu", kaže biograf Erenburga, Benedikt Sarnov. Upravo je to bio razlog da sovjetske vlasti smatraju Erenburga nezamjenjivom figurom, a to mu je možda i spasilo život.

2. Blistavi um ili nevjerojatna moć predviđanja?

"Uskoro će eliminirati sve Židove u Budimpešti, Kijevu, Alžiru i na mnogim drugim mjestima... Spaljivat ih i zakopavati ih žive, orošavat će polja njihovom krvlju." Ovo zvuči kao citat Hitlerovog plana Holokausta, ali to su rečenice iz prvog romana Erenburga izdanog 1922. godine.

Ova satirična knjiga nosi naslov "Neobične avanture Julija Jurenita" i sadrži mnoga predviđanja budućnosti Europe i svijeta. Nažalost, najgora od njih su se obistinila. Osim Holokausta, Erenburg je predvidio i Hirošimu. Jedan znanstvenik u romanu smišlja oružje za masovno uništenje, a Amerikanci koji to oružje kontroliraju, usmjeravaju ga na Japan.

Publicist Leonid Žukovski je pisao: "Još uvijek se čudim proročanstvima iz 'Julija Jurenita' koja su se u potpunosti ostvarila. Je li je on sve to slučajno pogodio? Ali je li je moguće da slučajno predvidi i njemački fašizam i njegovu talijansku raznovrsnost, i čak atomsku bombu koju su Amerikanci bacili na Japance? Pretpostavljam da mladi Erenburg nije imao ništa zajedničko s Nostradamusom, Vangom ili Mesingom. Bilo je to nešto drugo: bistar um i brza reakcija omogućili su mu da vidi sve osnovne crte čitavih naroda i da predvidi kako će se oni razvijati u budućnosti. U ranijim stoljećima za takav dar su mogli baciti čovjeka na lomaču ili ga proglasiti nenormalnim, kao Čadajeva."

Mladi Ilja Erenburg

3. Bio je majstor kompromisa

U početku skeptičan prema revoluciji, Erenburg se kasnije pridružio komunistima i kombinirao je visoku umjetnost, slobodu, zapadnjački stil života (obožavao je Pariz u kojem je proveo mladost, govoreći da je to njegova "škola života") i lojalnost Moskvi.  

"Tridesetih godina fašizam je jačao i Erenburg je bio sve manje zahtjevan prema onima koji su u suštini bili u stanju ga zaustaviti", piše publicist, Aleksandar Melihov. Erenburg je pisao za sovjetski tisak, veličao Josifa Staljina i držao jezik za zubima za vrijeme čistki prije i poslije rata u kojima su stradali i mnogi njegovi prijatelji.

"Nisam voljeo Staljina, ali vjerovao sam mu i bojao sam ga se", priznao je Erenburg u svojim memoarima. "U razgovoru s prijateljima zvao sam ga 'gazda', kao i svi ostali."

4. Mrzio je okupatore

Kao komunist i sovjetski Židov, Erenburg je mrzio Nijemce iz dna duše i kada je počeo Drugi svjetski rat posvetio se podizanju borbenog duha Crvene armije. Njegov čuveni članak iz 1941. godine pod naslovom "Ubij" imao je zadatak da probudi ratobornost, osvetoljubivost i mržnju kod sovjetskih vojnika. "Nećemo više govoriti. Nećemo se uzbuđivati. Samo ćemo ubijati. Ako ne ubijete makar jednog Nijemca tokom dana, računajte da ste izgubili dan života."

Erenburg na frontu


Adolf Hitler je govorio da je Erenburg "Staljinov kućni Židov" i obećao je da će ga objesiti čim padne Moskva. Njemačka propaganda je od Erenburga napravila monstruma, tvrdeći da poziva na silovanje njemačkih žena i ubijanje njemačke djece.

Ali Erenburg je naglašavao da je sovjetska mržnja usmjerena samo na njemačkog okupatora, a ne na cijelu naciju. U memoarima je pisao: "Bio sam 1945. u njemačkom gradu koji smo osvojili dan ranije. Rekli su mi da odem u bolnicu i objasnim da nitko neće nauditi ni liječnicima ni pacijentima. Glavni liječnik se nije mogao smiriti, ponavljajući da je Ilja Erenburg tako agresivan... Morao sam mu reći da je Ilja Erenburg sada u Moskvi, kako bi se smirio."

5. Dao je ime razdoblju SSSR-a poznatom kao "otopljavanje"

Poslije Staljinove smrti, Erenburg je kao mnogi drugi bio sigurniji za svoj život, ali nije našao zajednički jezik s novim generalnim tajnikom CK KPSS, Nikitom Hruščovom. Ipak Erenburg je dao ime novoj eri koja je uslijedila: ottepelj – otopljavanje. Pod tim naslovom objavio je roman 1954. u kojem je opisao tolerantniji život. Kasnije je taj termin korišten s ironijom.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće