Fontana "Barmalej" tijekom Drugog svjetskog rata, Staljingrad
Emmanuil Evzerikhin/МАММ/МDF/russiainphoto.ruDžingis-kan, svemoćni vladar Mongolskog Carstva, poslao je u 13. stoljeću svoje sinove da pokore sjeverne zemlje. Mongolska vojska se 1223. godine prvi put sudarila s odredima ruskih knezova u bitci kod Kalke i potukla ih do nogu. Zatim je 1236. godine, poslije Džingis-kanove smrti, njegov unuk Batu-kan poveo trupe u razornu invaziju na ruske zemlje. To je trajalo pet godina – pet teških godina terora i razaranja.
Kadar iz filma "Mongol"
Sergej Bodrov stariji/Filmska kompanija "STV", 2007.Mongolska taktika razaranja i pustošenja bila je neočekivana za Ruse. Ruskih ratnika je vjerojatno bilo više nego Mongola, no oni se nisu mogli ujediniti i zbog toga su doživjeli poraz. Mongolska najezda je razorila ruske kneževine i gradove. Ruska kultura koja je postojala prije ove najezde bila je potpuno uništena. Kijev, Rostov, Galič, Černigov, Rjazanj i drugi centri Stare Rusije sravnjeni su sa zemljom. Rusima je trebalo više od sto godina da se oporave od ove razorne najezde.
Poklič Minjina na trgu Nižnjeg Novgoroda.
Konstantin MakovskiOvo mračno razdoblje je trajalo 15 godina, od 1598. do 1613. Glavni uzrok Smutnog doba bio je kraj dinastije Rjurikoviča. Naime, sin Ivana Groznog Fjodor (1557.-1598.) nije imao djece, a najmlađi carević Dmitrij (1582.-1591.) umro je ili je ubijen pod misterioznim okolnostima. Nije bilo zakonitog nasljednika prijestolja pa je tron zauzeo Boris Godunov, brat žene cara Fjodora.
"Ivan Grozni i sjenke njegovih žrtava"
Mihail KlodtTijekom posljednjih godina vladavine Ivana Groznog i njegovog nasljednika Fjodora kmetstvo je uvedeno u cijeloj Rusiji, seljaci su vezani za zemlju a društvena nepravda je postala još očiglednija. Kmetstvo, međutim, nije spasilo Rusiju od velike gladi 1601.-1603. godine. Rusi nisu imali dovoljno namirnica, a Livonski rat (1558.-1583.), koji je Moskva u velikoj mjeri izgubila, ispraznio je državnu kasu. Samo je u Moskvi od gladi umrlo preko 127 000 ljudi. Počele su izbijati seljačke bune.
Boris Godunov je umro 1605. godine, a vlast u Rusiji je zauzeo Lažni Dimitrij I. (?-1606.), koji se predstavljao kao ubijeni carević Dmitrij. Samozvanac je ubrzo zatim ubijen i u tom je trenutku Smutno doba dostiglo svoj vrhunac.
"Minjin i Požarski"
Mihail ScottiSeljačke bune su bijesnile po cijeloj zemlji, na prijestolju je bio car Vasilij Šujski čiji je legitimitet bio sumnjiv, a zatim se pojavio još jedan samozvani carević Dmitrij... Usred tog je kaosa Poljsko-Litavska Unija izvršila upad u Rusiju i zauzela Moskvu. Tek 1612.-1613., poslije čitavog desetljeća nemira i trzavica, ruski narod se digao na ustanak i protjerao Poljake iz Moskovskog kremlja. Na čelu ustanka su bili Kuzma Minjin i knez Dmitrij Požarski. Oni su pomogli da se u Rusiji uspostavi monarhija. Na rusko prijestolje je dovedena dinastija Romanov.
U Smutnom dobu je Rusija izgubila otprilike četvrtinu stanovništva.
"Kužni ustanak"
Ernst LissnerPatrijarh Nikon je 1653. godine pokrenuo crkvenu reformu poslije koje je jedan dio vjernika otišao u raskol, a već je naredne 1654. godine središnju Rusiju zahvatila epidemija kuge. Rusima je to bila prva velika epidemija tako da su bili potpuno nespremni. Car Aleksej Mihajlovič, vojni vrh i cijela vojska u to su vrijeme ratovali protiv Poljsko-Litavske Unije, tako da su stjecajem okolnosti bili izvan opasnosti, a carska obitelj je brzo i pravovremeno evakuirana iz Moskve.
Moskva je opustjela. Stanovnici su većinom pobjegli ili pomrli od kuge. Izbjegli Moskovljani su prenijeli bolest u druge gradove i sela središnje Rusije. Povijesničari smatraju da je 1653.-1654. u Rusiji od kuge umrlo 800 000 ljudi.
Patrola Crvenogardejaca kraj vatre na ulici.
Jakov Štejnberg/MAMM/MDF/russiainphoto.ruVladavina cara Nikolaja Romanova počela je tragedijom na Hodinskom polju, i mnogi su u tome vidjeli loš znak. I zaista, 1905. godine je Rusija zaratila s Japanom, a iste je godine izbila i Prva ruska revolucija.
Poslije događaja 1905. godine, u Rusiji je stalno tinjalo revolucionarno djelovanje. Prvi svjetski rat u koji je ruska carska vojska ušla potpuno nespremna potaknuo je Februarsku revoluciju 1917., a zatim je uslijedila Oktobarska revolucija 1917. godine, u kojoj su boljševici zauzeli vlast. Poslije toga je državna struktura iz temelja preuređena.
Moskva u plamenu, Oktobarska revolucija.
MAMM/MDF/russiainphoto.ruStanovništvo Rusije se podijelilo na boljševike i monarhiste. Nastao je kaos građanskog rata (1917.-1923.) u kojem je život izgubilo oko 11 milijuna ljudi, a dva milijuna su napustila zemlju. Situaciju su pogoršale masovne infektivne bolesti.
Pokapanje žrtava revolucije
MAMM/MDF/russiainphoto.ruRusiju je 1918. zahvatila pandemija španjolske gripe, a 1921.-1922. je vladala velika glad... Sve je to nalikovalo na pravi pakao. Nemoguće je točno odrediti koliko su ljudskih života odnijeli svi spomenuti događaji.
Kolektivizacija poljoprivrede u ranom SSSR-u izazvala je 1932.-1933. godine veliku glad, koja je pored Rusije zahvatila i Kazahstan, Ukrajinu i Sjeverni Kavkaz i odnijela 11 milijuna ljudskih života.
Poslije toga je punom parom pokrenuta industrijalizacija sovjetske ekonomije i proizvodnje, potaknuta takozvanim "petoljetkama". To je izazvalo novi val represija radnika i seljaka. 1930. godine je osnovan GULAG ("Glavna uprava logora"). Oko 40 milijuna ljudi je pogubljeno, utamničeno ili na neki način represirano. Ruska nacija je tijekom 1930-ih pretrpjela korjenite promjene.
Blokada Lenjingrada (8. rujna 1941. – 27. siječnja 1944.). Žena na sanjkama vuče muža iscrpljenog od gladi. Veliki domovinski rat (1941.-1945.).
Izrailj Ozerski/SputnikA onda je izbio Drugi svjetski rat.
Tužna je istina da bez Staljinove politike kolektivizacije i industrijalizacije SSSR ne bi imao mnogo šanse da se suprotstavi invaziji nacističke vojske, ali je isto tako očigledno da je monstruozni Drugi svjetski rat u Sovjetskom Savezu odnio preko 26 milijuna ljudskih života, a životni standard je opao do krajnjih granica.
Zatvorenici
Galina Sanjko/MAMM/MDF/russiainphoto.ruPravo je čudo da su Rusi poslije svih nesreća koje su ih snašle u prvoj polovici 20. stoljeća uspjeli sačuvati i izgraditi državu u kojoj sada žive.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
