Tri najstrašnije epidemije u povijesti Rusije

Legion Media
Za vrijeme moskovske kuge svinje i psi su jeli leševe na ulicama, a podivljali su čopori napadali usamljene prolaznike, ubijali ih i proždirali.

Kuga (1654.-1655.)

Kuga je u glavni grad ruske države stigla iz Perzije (ili s Krima) i proširila se, prema svjedočenju suvremenika, "kao plamen nošen vjetrom". U ljeto 1654. godine, kada je već bilo na tisuće žrtava epidemije, iz Moskve je pobjegao carski dvor zajedno s boljarima i imućnijim žiteljima. Bježeći u predgrađa prijestolnice i u druge gradove oni su zapravo proširili zarazu po cijeloj državi.

Poslije paničnog bijega gardista i zatvorskih stražara grad je utonuo u kaos. Moskvom su harali banditi i pljačkaši. "Ranije puna svijeta, sada je postala pusta... Psi i svinje proždiru mrtve i divljaju. Nitko ne smije proći gradom sam, jer napadnu usamljenog prolaznika i usmrte ga", pisao je patrijarh antiohijski Makarije III. koji se tada nalazio u Rusiji.

Na kraju su vlasti pokrenule ozbiljnu borbu protiv epidemije. Zaražene zone je blokirala vojska, na ulasku su postavljene rampe i karantene. Nemilosrdno su se spaljivale kuće i okućnice ljudi umrlih od kuge. Predmeti i odjeća su dezinficirani dimom zapaljenog pelina i kleke. Vojska je u gradu uvela red.

Epidemija je zaustavljena u jesen 1654. godine. Kuga nije prodrla na zapad, gdje je vojska na čelu s kraljem Aleksejem Mihajlovičem držala poljsko-litavski Smolensk pod opsadom. I sjeverni su teritoriji (Novgorod i Pskov) ostali netaknuti.

Doduše, nesanirana žarišta bolesti su u siječnju iduće godine prouzročila novo širenje kuge, ali daleko manjih razmjera i daleko od Moskve. Danas je nemoguće točno izračunati broj žrtava epidemije. Ruska država je imala sedam milijuna stanovnika. Po mišljenju istraživača, umrlo je između 25 000 i 700 000 ljudi. U samoj Moskvi je umrlo 85% stanovnika.

Kolera (1830.-1831.)

Najsmrtonosnija bolest 19. stoljeća prvi se put pojavila u južnim regijama Ruskog Carstva tijekom 1820-ih, no tek je deset godina kasnije pokazala svoju zastrašujuću moć.

Žitelji Moskve 1830. godine nisu ozbiljno shvatili opasnost od epidemije koja je već protutnjala kroz Gruziju i Povolžje, niti su mogli pretpostaviti da će usmrtiti oko 200 000 stanovnika Rusije. Moskovljani su bili uvjereni da će ih sjeverna klima zaštititi od ove pošasti.

"Borit ćemo se protiv nje, tjerat ćemo je dimom, pitat ćemo liječnike i slušati njihove savjete", pisao je tada list Moskovskij telegraf: "Najvažnije sredstvo je smion, bodar i veseo duh, opreznost, a ne kukavičluk, pažnja, strašljivost."

Međutim, već u jesen nije bilo ni traga veselom raspoloženju. Broj žrtava je munjevito rastao. Vlasti su zatvorile sveučilišta i javna mjesta, zabranjena su javna veselja i na sve su strane uvedene karantene.

Dolazak zime je zaustavio širenje epidemije prema glavnom gradu Ruskog Carstva, no već su u travnju 1831. u Sankt-Peterburgu zabilježena prva žarišta bolesti, da bi se do ljeta kolera proširila na sve strane.

"Bolest bijesni paklenom silom", piše žitelj grada na Nevi Aleksandar Nikitenko: "Dovoljno je da izađete van i srest ćete desetke kovčega na putu do groblja... Čini se da je došao trenutak sveopće propasti. Ljudi kao osuđeni na smrt tumaraju između kovčega ne znajući je li i njima već kucnuo posljednji čas."

Vojna blokada i karantena su izazvali sveopće nezadovoljstvo, jer su nanijele veliku štetu trgovcima, tako da su u gradovima diljem carstva izbile pobune. S tim se razdobljem podudario i poljski ustanak, pa su kolale glasine da Poljaci noću truju vrtove i izvore. Događalo se da gnjevna gomila na ulici uhvati nekog "sumnjivog" i linčuje ga.

Španjolska gripa (1918.-1919.)

Španjolska gripa je u cijelom svijetu ubila 100 milijuna ljudi (oko 5% stanovnika Zemlje). To je bila jedna od najstrašnijih pandemija u povijesti. Nije mimoišla ni Sovjetsku Rusiju.

Prodrla je u zemlju u kolovozu 1918., kada je u Rusiji bjesnio Građanski rat. Najprije je poharala teritorij Ukrajine i posebno Kijev, a zatim se kroz Bjelorusiju dokopala Moskve i Petrograda, gdje je obolio svaki drugi stanovnik.

Španjolska gripa je dosegla razmjere nacionalne katastrofe. U godinu i pol je umrlo 2,7 milijuna ljudi, tj. 3% ukupnog broja stanovnika.

U Odessi je umrla zvijezda nijemog filma Vera Holodnaja. Epidemiju nisu mogli izbjeći ni najviši dužnosnici. Od ove je bolesti u ožujku 1919. umro Jakov Sverdlov, jedan od rukovoditelja Sovjetske Rusije, takozvani "boljševički crni vrag".

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće