Nije Napoleon jedini: Tko je još opljačkao, spalio i zauzeo Moskvu?

Jean Baptiste Edouard Detaille; Sputnik
S najmanje su žrtava Moskvu okupirale poljsko-litavske trupe u 17. stoljeću, dok su Mongoli svojevremeno spalili grad i razorili ga do temelja.

Mongolska najezda na Rusiju

Moskva je prvi put opljačkana i spaljena za vrijeme mongolske najezde na Staru Rusiju. Bilo je to mnogo prije nego što je ovaj grad postao prijestolnica. Mongoli su stigli do Moskve 1238. godine. Tada je to bio osrednji grad Vladimirske kneževine.

Opsada je trajala pet dana. Za to su vrijeme Moskovljani uspjeli izvršiti uspješan napad, no to je samo razljutilo Mongole, poslije čega su oni zauzeli i spalili grad, a zapovjednika garnizona doslovno raskomadali.

Vojna kampanja kana Toktamiša

Pobjeda koju je moskovski knez Dmitrij Donski odnio nad Mongolima u Kulikovskoj bitci 1380. godine bila je značajan korak u oslobađanju Rusije od mongolskog jarma, no konačna je pobjeda bila još bila daleko. Mongoli su još uvijek bili moćna sila koja se nije mogla zanemariti, i to su dokazali dvije godine kasnije.

Mongolski kan Toktamiš je 1382. izvršio prodor u ruske kneževine, i brzo i neočekivano stigao do zidina Moskve. Glavnina ruskih snaga na čelu s knezom Dmitrijem bila je u pohodu. U gradu je zavladala panika. Mongoli su prevarili Moskovljane tako što su im poslali emisare i ponudili pregovore.

Kada su emisari ušli na gradska vrata, za njima su brzo krenule i mongolske trupe, koje su prodrle u grad i napravile pokolj.

Grad je potpuno opustošen. Mongoli su uzeli sve što je bilo vrijedno i spalili Moskvu. Kada se Dmitrij Donski vratio, bio je zapanjen izgledom gradskih ulica koje su bile pune leševa.

Nalet kana Devleta Giraja

Obrana Moskve od kana Toktamiša, XIV. st.

U 16. stoljeću se moćna mongolska država Zlatna Horda raspala, a ruska se država brzo širila i ujedno "čistila teren" od preostalih mnogobrojnih kanata i manjih hordi. Međutim, te državice su i dalje mogle izvršiti upad u dubinu ruskog teritorija.

Rusija je 1571. godine uvučena u Livonski rat (1558.-1583.), tako da je veći dio ruskih snaga bio angažiran u borbi protiv švedskih i poljsko-litavskih trupa na Baltiku. U tome je krimski kan Devlet I. Giraj vidio šansu da opljačka ruske zemlje.

On je bez poteškoća stigao do Moskve i spalio okolna sela i predgrađa. Požar se proširio i na sam grad. Devlet je odustao od juriša na Kremlj. Umjesto toga je u ropstvo uzeo desetke tisuća ljudi i vratio se na Krim.

Inspiriran tim uspjehom, kan je čak predložio osmanskom sultanu Selimu II. da osvoji rusku državu. Međutim, taj plan je propao kada je zajednička krimsko-osmanska vojska 1572. godine doživjela potpuni slom u bitci kod mjesta Molodi blizu Moskve.

Poljsko-litavska intervencija

Protjerivanje Poljaka iz Kremlja

Početkom 17. stoljeća je u cijeloj ruskoj državi vladala glad. Nastupila je politička kriza, a zatim i takozvano "smutno doba". Zemlja je bila podijeljena na razne političke skupine i pokrete, i izložena stranoj intervenciji.

Najuspješnija strana sila u Rusiji bila je Poljsko-Litavska Unija. Poljske trupe su aktivno sudjelovale u svim građanskim sukobima, podržavajući i koristeći različite pretendente na prijestolje.

Poljaci su 1610. godine porazili vojsku ruskog cara Vasilija IV., koji je ubrzo zatim svrgnut. Rusko plemstvo je ponudilo prijestolje poljskom knezu Vladislavu Vasi. Poljsko-litavske trupe nisu naišle na otpor kada su na čelu sa Stanisławom Żółkiewskim ušle u grad i zauzele Kremlj.

Poljaci su obećali da neće uključiti Rusiju u Poljsko-Litavsku Uniju i da neće nanijeti štetu pravoslavnoj vjeri, no ipak su djelovali kao zavojevači i ubrzo izazvali veliko narodno nezadovoljstvo.

U cijeloj se zemlji počeo širiti pokret protiv poljske okupacije. Poljski garnizon u Kremlju je držan pod opsadom, da bi se poslije neuspješnih pokušaja prodora predao 1612. godine.

Moskva je oslobođena, no rat je okončan tek nakon šest godina. Vladislav Vasa je tek 1634. godine odustao od svog pretendiranja na rusko prijestolje.

Velika vojska u Moskvi

Požar u Moskvi 1812. godine

Nakon 200 godina poslije opisanog događaja Poljaci su se osvetili Moskovljanima. Oni su 1812. među prvima ušli u Moskvu. Bili su to vojnici Petog korpusa Napoleonove Velike vojske.

Rusko zapovjedništvo je odlučilo povući trupe iz Moskve nakon velikih gubitaka u bitci kod Borodina. Kada je Napoleon 14. rujna ušao u Moskvu, zatekao je gotovo pust grad.

Francuski car je očekivao bilo kakvu inicijativu za pregovore s ruskom stranom, no Rusi su umjesto toga spalili i uništili veći dio Moskve. Francuzi su odgovorili masovnim pogubljenjima i pljačkanjem.

Napoleon je ostao u Moskvi samo mjesec dana. Bližila se zima i on je odlučio napustiti grad i povući svoje trupe. Velika vojska je poslije neuspješnog pohoda krenula natrag, ali je u tom dugom i teškom putovanju potpuno desetkovana.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće