Na portalu Russia Beyond mi smo već sastavili popis od 112 ruskih pisaca i rangirali ih počevši od velikih pa sve do najvećih. A što ako nas netko probudi usred noći i zatraži da izdvojimo samo deset?! Pa evo, pokušali smo i to učiniti!
1. Aleksandar Puškin (1799.-1837.)
Tretjakovska galerija
Mi Rusi navikli smo govoriti: "Puškin je nama sve", i hvalimo ga više nego bilo koga drugog. Taj je genij živio samo 37 godina, a svojim je opusom obuhvatio ogroman broj tema, žanrova i formi. Bio je sjajan pjesnik, sastavio je oko 800 kratkih stihova posvećenih ljubavi, časti i smislu života, i uz to 12 dužih poema i roman u stihovima "Evgenij Onjegin". To je djelo okarakterizirano kao enciklopedija ruskog života 19. stoljeća zbog mnogih pojava i stvari koje je Puškin detaljno opisao i prikazao (ovdje pročitajte više o tome). Puškinov je stih bio jedinstven, sa strogim ritmom i redoslijedom rima.
Štoviše, Puškin je bio veliki prozni pisac i dramaturg. Njegova povijesna drama u stihovima "Boris Godunov" kultno je djelo koje se još uvijek postavlja na pozornicu u opernim teatrima širom svijeta. A njegov roman "Kapetanova kći" dočarava atmosferu u provincijskom plemićkom društvu 18. stoljeća, kao i o Pugačovljevom ustanku. Jedna fraza iz tog djela danas se koristi kao krilatica: "Ne daj Bože da doživimo ruski bunt, besmislen i okrutan."
Ovdje saznajte više o tome zašto je Puškin toliko velik.
2. Nikolaj Gogolj (1809.-1852.)
Tretjakovska galerija
Prvi satiričar i komediograf čija su djela na nevjerojatan i paradoksalan način aktualna i dan-danas. Gogolj je autor komedija koje se još uvijek postavljaju u kazalištima širom zemlje.
Jedna je od najpoznatijih "Revizor". Prikazan je provincijski grad u kojem činovnici, ogrezli u korupciji, saznaju da im u posjet inkognito dolazi inspektor iz prijestolnice. Toliko su se uznemirili da su "prepoznali" visokog gosta u običnom mladiću koji je bio u prolazu kroz njihov grad... Jako je smiješno!
Najpoznatije Gogoljevo djelo vjerojatno su "Mrtve duše", roman koji je on sam tretirao kao poemu u prozi. To je svojevrsna "ruska Odiseja" i pokušaj da se zaviri u dubinu zagonetne ruske duše. Činovnik nižeg ranga po imenu Pavel Čičikov obilazi zemljoposjednike u provincijalnom gradu i moli da mu prodaju svoje kmetove, ali one koji su već umrli... (Kratak sadržaj knjige pročitajte ovdje.)
Gogolj je ovu knjigu zamislio kao trilogiju poput Danteove "Božanstvene komedije". Prvi je tom posvećen "Paklu", dok je u drugom i trećem bilo planirano da se radnja odvija u "Čistilištu" i "Raju". Međutim, kad je napisao polovincu drugog romana, Gogolj se predomislio i spalio ga...
3. Lav Tolstoj (1828.-1910.)
Tretjakovska galerija
Ovog autora ne moramo posebno predstavljati. To je najpoznatiji i najplodniji ruski pisac. Njegova sabrana djela imaju 90 tomova, i tu je sve što je on napisao u 82 godine života, uključujući i ogroman dnevnik i mnoštvo pisama iz korespondencije koju je vodio sa širokim krugom prijatelja.
Najveći i najpoznatiji Tolstojevi romani su, naravno, "Rat i mir", gdje se opisuje život u Rusiji za vrijeme rata protiv Napoleona 1812. godine, i "Ana Karenjina", tragedija žene koja nije bila sretna u braku.
Sam pisac je, međutim, smatrao da mu je najveće djelo "Uskrsnuće", roman posvećen čovjeku koji zbog osjećaja krivice iz korijena mijenja svoj život i način razmišljanja. Poznate su i "Sevastopoljske priče", u kojima pisac nastupa kao prvi ruski ratni dopisnik.
Tolstoj je bio i veliki filozof i religiozni mislilac. Njegova djela sadrže čitav univerzum. Saznajte kojih deset knjiga jednostavno morate pročitati.
4. Fjodor Dostojevski (1821.-1881.)
Tretjakovska galerija
Život Fjodora Dostojevskog bio je dramatičan. U svojoj 29. godini uhićen je zbog širenja zabranjeih knjiga i poslan u Sibir na robiju. Teške zatvorske dane opisao je kasnije u djelu "Zapisi iz mrtvog doma". Kada je izašao iz zatvora, postao je vjernik i smatrao da samo vjera može donijeti čovjeku spasenje (tu ideju vidimo u mnogim njegovim djelima).
Dostojevski je napisao pet velikih romana koji su uzdrmali svijet: "Zločin i kazna", "Idiot", "Bjesovi", "Mladić" i "Braća Karamazovi". Svi oni imaju vrlo zanimljivu, često detektivsku radnju, i mnogo psihološke analize likova i njihovih postupaka.
Dostojevskog su uvijek zanimale najveće dubine ljudske duše, sa svim njenim grijesima i mračnim stranama. I njegovi su likovi često vrlo nesretni, pa čak i duševno rastrojeni. Njegovi "Zapisi iz podzemlja" izbacuju takvog čovjeka u prvi plan.
5. Ivan Turgenjev (1818.-1883.)
Tretjakovska galerija
Ivan Turgenjev u svojim je djelima stvorio ili odrazio nekoliko važnih smisaonih cjelina. Prije svega, naziv njegovog romana "Plemićko gnijezdo" udomaćio se u ruskom društvu. To je priča o plemićkom imanju na selu, daleko od grada, gdje je zemljoposjednik već izgubio veći dio svoga bogatstva. Njegova djeca i članovi obitelji kao ptice napuštaju gnijezdo, ali pojedini gosti, sluge i slučajni gosti stalno svraćaju i ostaju na imanju i stvaraju društvenu atmosferu. U većini Turgenjevljevih romana zapravo su prikazana različita "plemićka gnijezda". Sada je to već prepoznatljivi izraz u ruskom jeziku.
Druga važna tema koje se dotaknuo Turgenjev bio je problem "Očeva i djece", kako se i zove njegov najpoznatiji roman. Taj vječiti problem generacijskog jaza i dalje je vrlo aktualan. Turgenjev je također istraživao novi tip "suvišnog" čovjeka, nihilista i ateista koji intelekt cijeni više nego osjećaje i smatra da se razlikuje od drugih ljudi.
I najzad, "Turgenjevljeva djevojka" i dalje je vrlo poznat izraz u ruskom društvu. U mnogim piščevim romanima, na primjer, pored već spomenutih, u "Rudinu" i "Asji", figurira mlada dama koja izgleda kao da je slaba i krhka, a zapravo uvijek ispada jača i poštenija od muškaraca.
Turgenjev je dugo živio u Europi, pa je pružio veliki doprinos i u upoznavanju zapadnoeuropskih čitatelja s ruskom književnošću i njenom prevođenju na različite jezike.
6. Anton Čehov (1860.-1904.)
Javna domena
"Sažetost je sestra talenta" – tako glasi najpoznatiji Čehovljev aforizam. I on je bio majstor kratkih priča koje su ponekad upečatljivije i od pojedinih velikih romana. Čehov je prvi odbacio prenaglašeni dramatizam i posvetio se svakodnevici. Likovi njegovih priča često se rasplinjavaju u rutini i okolnostima, ne ispoljavajući nikakve osobne težnje i ambicije. (Ovdje saznajte zašto su Čehovljeva djela i danas aktualna.)
S druge strane, Čehov je bio i sjajan dramaturg, tako da je i poznat prije svega po kazališnim komadima koji su postavljani na pozornice širom svijeta. Pisao je o gašenju plemstva kao klase, izražavajući osjećaj da se dojučerašnje sluge daleko bolje snalaze u životu od razmaženih aristokrata. Na neki je način on pretkazao boljševičku revoluciju ili bar nastanak novog doba.
7. Ivan Bunjin (1870.-1953.)
Javna domena
Bunjin je prvi ruski pisac kojem je dodijeljena Nobelova nagrada za književnost (1933.). Glavna konkurencija za tu nagradu bio mu je sovjetski pisac Maksim Gorki. Vjerojatno je Nobelov odbor iz političkih pobuda odlučio nagraditi Bunjina, koji je emigrirao iz Rusije u Francusku nakon boljševičke revolucije 1917. godine (bezumlje tog perioda i kaos građanskog rata opisao je u autobiografskom djelu "Prokleti dani").
Švedska akademija nagradila ga je "za striktnu umjetničku vještinu s kojom je nastavio tradiciju ruske klasične proze". U tom smislu možemo reći da je Bunjin bio posljednji veliki ruski pisac 19. stoljeća.
On je, međutim, otišao dalje od svojih vrlo realističnih prethodnika. Bunjin nije zalazio u psihološke dubine i nije detaljno opisivao radnju. On je koristio simbolizam, polutonove i nagovještaje, dozvoljavajući da čitatelj uključi vlastitu maštu. Njegova remek-djela kao što su "Mitjina ljubav" ili "Tamne aleje" čak su i erotična, iako zapravo ne opisuju ništa što bi zaista imalo veze sa seksualnošću. Klasična Bunjinova povijest "Gospodin iz San Francisca" govori o tome kako je čak i vrlo bogat i poštovan čovjek zapravo slab kada se suoči sa sudbinom i okolnostima, i koliko mu je novac bezvrijedan nakon njegove smrti.
8. Vladimir Majakovski (1893.-1930.)
Javna domena
Početak 20. stoljeća bio je jedinstveno doba ruske poezije. Ono je iznjedrilo čitavu plejadu talentiranih pjesnika s čitavom lepezom stilova i manira (i zvalo se Srebrni vijek). Vladimir Majakovski isticao se čak i u takvoj sredini. Bio je pjesnik-revolucionar koji je do temelja srušio stare poetske "zakone" i stare klasične rime i ritmove. Majstorski se poigravao s frazama, strukturom i formom stihova.
Majakovski je bio i vodeći pripadnik futurističkog pokreta. Bio je obuzet buntovničkim duhom novog doba i hvalio boljševičku revoluciju. Pored toga, pisao je stihove za plakate i reklame, te je tako doprinosio i propagandi.
Bio je sovjetski "superstar", putovao je na gostovanja po cijelom svijetu (čak i u SAD, gdje je kasnije rođena njegova kćer, za koju nije ni znao). Njegov osobni život bio je odraz njegove "lirike bez predrasuda", jer je živio u ljubavnom trokutu sa svojom "muzom" Ljiljom Brik i njenim (ni manje ni više) mužem Osipom Brikom (koji je Majakovskom bio izdavač). I ne samo da je živio, nego je i umro na odgovarajući način – izvršio je samoubojstvo pod nerazjašnjenim okolnostima.
9. Mihail Bulgakov (1891.-1940.)
Javna domena
Mihail Bulgakov bio je pisac s izuzetno velikim i svestranim talentom. Teško je i povjerovati da su toliko različita djela potekla iz pera jednog te istog čovjeka (po profesiji liječnika).
Spisateljski talent i vještinu pokazao je još kao mladi liječnik, dok je radio daleko u provincijskom selu za vrijeme Prvog svjetskog rata, i svoje je radno iskustvo opisao u "Bilješkama mladog liječnika". Kasnije je bio očevidac i strahota Građanskog rata u Rusiji, i u svom romanu "Bijela garda" dočarao je taj kaotični košmar i poslkednje izdisaje starog svijeta. Nakon toga je pisao polufantastične priče s mješavinom znanosti, medicine i satire na sovjetsku svakodnevicu... (na primjer, "Pseće srce").
I najzad, "Majstor i Margarita", njegovo životno djelo. Roman u stilu magičnog realizma, u kojem se opisuje, s jedne strane, kako je đavao posjetio sovjetsku Moskvu, a s druge, kako je Jošua ga-Nocri (Bulgakovljeva vizija Isusa iz Nazareta) proveo posljednje dane svoga života... Smatra se da je glavni ženski lik, koji u romanu potpisuje ugovor s đavlom, imao svoj prototip u stvarnom životu, te da je to bila Bulgakovljeva žena, koja je, navodno, tajno radila za sovjetsku obavještajnu službu.
10. Boris Pasternak (1890.-1960.)
Javna domena
Boris Pasternak cijelog je života bio poznat prije svega kao pjesnik i prevoditelj poetskih djela. A onda je napisao roman "Doktor Živago", koji je utjecao i na njegov osobni život, i na svjetsku književnost. Knjiga je bila zabranjena u SSSR-u i prvi je put objavljena u Italiji (CIA ju je koristila kao argument u propagandi protiv sovjetske države). Za taj je roman Pasternak dobio Nobelovu nagradu, ali u SSSR-u je bio izložen pritiscima i ubrzo je zatim umro... "Nisam čitao Pasternaka, ali ga osuđujem" – ova fraza iz tog perioda u ruskom je društvu postala idiom sa značenjem vrlo "idiotske situacije".
Knjiga formalno prikazuje Građanski rat, ali je to u suštini roman o čovjeku, o ljubavi i smrti, o smislu života i univerzumu. Kao takav bio je potpuno neumjestan u sovjetsko vrijeme, jer ne prikazuje boljševike u idealnom svjetlu, nego, štoviše, govori o tome kako su barbarski postupali i kako su uništavali ljudske živote.
Roman je prvi put službeno objavljen u SSSR-u tek 1988. godine, a danas je uvršten u sve školske i sveučilišne programe kao obvezna lektira te je proglašen jednim od najboljih romana 20. stoljeća.
Ako vam smeta što ovdje nismo spomenuli nijednu spisateljicu, nemojte donositi užurbane zaključke! Imamo nekoliko članaka na tu temu: o prvim damama ruske književnosti, o najvećim spisateljicama 20. stoljeća i o najboljim suvremenim spisateljicama!
- Pretplatite se na naš kanal na Telegramu
- Pretplatite se na naš tjedni newsletter putem e-pošte
- Omogućite push obavijesti na našoj internetskoj stranici
- Instalirajte VPN na svoje računalo i/ili telefon kako biste imali pristup našoj internetskoj stranici, čak i ako je blokirana u vašoj zemlji