Što predstavljaju neobični crveni stupovi u Sankt-Peterburgu? (FOTOGRAFIJE)

Ako biste jednoga dana posjetili obalu Neve u centru Sankt-Peterburga, sigurno biste primijetili ove velike stupove. Oni se nalaze na Strelki Vasiljevskog otoka i dio su njegovog arhitektonskog ansambla.

Ti se stupovi često mogu vidjeti na razglednicama, zajedno s pokretnim mostovima i Zimskim dvorcem. Rijetko tko se, međutim, zapita što oni predstavljaju i imaju li neku funkciju ili služe samo za ukras. Mi smo istražili to pitanje i dijelimo s vama rezultate našeg istraživanja.

Povijesni kontekst

Ruski car Petar Veliki, koji je 1703. godine osnovao Sankt-Peterburg, nije vidio ove stupove. Oni su se pojavili kasnije, početkom 19. stoljeća. Ali zato je vidio veliki potencijal mornarice, pa je osnovao prvu rusku flotu i pomoću nje odnio nekoliko prvih velikih pobjeda na moru (ovdje saznajte više o tome).

Ruska flota proslavila se u tim pobjedama i bila je oličenje moći Ruskog Carstva. Zemlje koje bi rado poslale vojsku protiv Rusije nisu to činile plašeći se ruske flote.

Stupovi pobjede 

Crveni stupovi u Sankt-Peterburgu zovu se Rostralni stupovi. Od davnina, i posebno od rimskog doba, arhitekti su stupove na zdanjima ukrašavali trofejima, tj. podvodnim kljunovima ili pramcima uništenih trofejnih brodova koji se na latinskom zovu "rostrum".

Što više na stupu ima "rostruma", veći će strah obuzeti neprijatelje koji planiraju napasti flotu, i više će biti ljudi koji se ponose svojom zemljom.

Drugi je poznati primjer Rostralnih stupova spomenik Kolumbu na Kolumbovom trgu u New Yorku. Rostralni stupovi postoje i u Bordeauxu, u Francuskoj, na Trgu Quinconces.

U Rusiji oni postoje još i u Carskom Selu blizu Sankt-Peterburga i posvećeni su Česmenskoj bitci iz 1770. godine, kada je ruska flota odnijela jednu od najvećih pobjeda u svojoj povijesti.

Takav stup krasi i ulaz u Vladivostok.

Peterburški rostralni stupovi

Najpoznatiji na svijetu svakako su rostralni stupovi u Sankt-Peterburgu. Podigao ih je 1805.-1810. godine francuski arhitekt Jean-François Thomas de Thomon. On je praktički osmislio čitav arhitektonski ansambl Strelke Vasiljevskog otoka, koji obuhvaća i zgradu Burze u Sankt-Peterburgu. On je projektirao zdanja u stilu neoklasicizma, a to se jako sviđalo caru Aleksandru Prvom. 

Oba su stupa napravljena od kamena. Visoki su 32 metra i imaju po osam kljunova (ovnova) s brodskih pramaca, kao i sidra s prikazima likova iz bajki – morskim konjićima, ribama i krokodilima. Brodski "rostrumi" na peterburškim stupovima ipak nisu pravi dijelovi nekadašnjih brodova, nego su napravljeni od bakra.

U podnožju svakog stupa sjede po dvije osobe, muško i žensko. One podsjećaju na drevna božanstva i prema autorskoj zamisli simboliziraju bogove mora i trgovine (sjetite se da je u blizini burza vrijednosnih papira). Kasnije su, međutim, povjesničari došli do zaključka da te figure možda simboliziraju ruske rijeke Volgu, Dnjepar, Nevu i Volhov. 

Kolone su iznutra prazne. Spiralne stepenice unutar stupova vode do ogromnog pehara-svjetiljke. U tome se zapravo i sastoji glavna namjena stupova – da služe kao svjetiljke. Tijekom čitavog 19. stoljeća ove dvije ogromne baklje služile su kao svjetionik brodovima koji su pristizali u luku Sankt-Peterburga. Posebno su bile od koristi noću i za vrijeme jake magle. 

Održavanje takvih svjetionika bilo je prilično skupo, tako da se od 20. stoljeća oni koriste rijetko, samo u posebnim situacijama. Na kraju je 1957. godine do svjetiljki proveden plin, i danas se one uključuju samo za vrijeme većih manifestacija.