3 velike ruske pobjede u pomorskim bitkama koje su utjerale strah u kosti neprijatelja

U usporedbi s drugim europskim ratnim mornaricama, ruska je flota vrlo mlada - datira tek iz ranog 18. stoljeća. Ipak, brzo je stekla ugled kao jedna od najstrašnijih i najsposobnijih.

1. Bitka kod Ganguta (1714.)

Bitka kod Ganguta 27. srpnja 1714. godine, Aleksej Bogoljubov

Rusija i Švedska su u prvom kvartalu 18. stoljeća vodile krvavi rat koji je stoljećima definirao Sjevernu Europu. Povjesničari često ističu da je presudni trenutak u Velikom sjevernom ratu (1700.-1721.) bila bitka kod Poltave (1709.) kada je ruska vojska slomila Šveđane. Ali to je samo pola priče. Švedska je također bila pomorska velesila, a Rusija ju je morala uništiti kako bi odnijela potpunu pobjedu.

Car Petar I. je proveo mnogo godina gradeći rusku mornaricu gotovo od nule, a 1714. je požeo uspjeh u bitci kod Ganguta (poluotok Hanko). Dvadesetak ruskih galija je napalo švedsku flotu koja je imala više od deset plovila, uključujući i jedan veliki artiljerijski jedrenjak plitkog dna.

Petar Prvi je mudro iskoristio vremenske uvjete i grešku Šveđana koji su podijelili svoje snage. Rusi su uspjeli zauzeti neprijateljske brodove na juriš te su zarobili gotovo sve neprijateljske brodove.

Bitka kod Ganguta je bila prva pobjeda ruske mornarice na otvorenom moru. Ova i Poltavska bitka su slomile švedsku moć i zajamčile rusku pobjedu u Velikom sjevernom ratu.

2. Bitka kod Česme (1770.)

Česmenska bitka u noći s 25. na 26. lipnja 1770. godine, Ivan Ajvazovski

Kao jedna od ključnih bitki Rusko-turskog rata 1768.-1774., Česmenska bitka je dala značajan doprinos konačnoj ruskoj pobjedi u ovom sukobu te je dozvolila Rusiji da stekne uporište na obali Crnog mora.

Dok je ruska vojska slamala osmanske snage na kopnu, ruska flota je pod zapovjedništvom grofa Alekseja Orlova tražila neprijatelja u Sredozemnom moru.

Dvije su se flote susrele 5. srpnja 1770. u blizini zapadne obale današnje Turske. Osmanski su brodovi bili dva puta brojniji od ruskih, no Orlov je prisilio neprijatelja da se povuče u Česmenski zaljev pod vatrom artiljerije s kopna.

Ovdje je Rusija izvojevala jednu od svojih najslavnijih pomorskih pobjeda. Nakon što su ruski ratni brodovi napali neprijatelja smetenog napadom s kopna, nekoliko je brandera ušlo u zaljev i dokrajčilo preostale neprijateljske brodove.

Osmanska flota je pretrpjela katastrofalan poraz, izgubivši preko 30 brodova: fregate i galije, kao i 32 manja brodova. Ruski gubici su bili neznatni: jedan linijski brod i četiri brandera.

3. Bitka kod Sinopa (1853.)

Bitka kod Sinopa, Ivan Ajvazovski

Puno prije nego što je Krimski rat (1853.-1856.) završio katastrofom po Rusiju, zemlja je izvojevala niz slavnih pobjeda, poput bitke kod Sinopa, posljednje velike bitke u povijesti koja je uključivala jedrenjake.

Ruska je flota pod zapovjedništvom admirala Pavela Nahimova 30. studenog 1853. godine napala osmanske ratne brodove u luci Sinop na sjeveru današnje Turske. Unatoč žestokoj paljbi s osmanskih brodova i haubica na kopnu, Rusi su se probili u Sinopski zaljev i počeli iz neposredne blizine udarati po neprijatelju.

Pobjeda je bila potpuna. Osmanlije su kod Sinopa izgubile gotovo sve brodove (7 fregata, 1 parobrod i 3 korvete). Čak je i neprijateljski zapovjednik Osman Paša završio u zarobljenistvu. Samo je jedan parobrod uspio pobjeći.

Što se tiče Rusa, oni nisu izgubili niti jedan brod, iako su mnogi pretrpjeli ozbiljna oštećenja.

Trijumf kod Sinopa je, međutim, za Rusiju imao negativne posljedice. Veliku Britaniju i Francusku je ova bitka, koju su nazvale "Masakr kod Sinopa", šokirala, pa su se odlučile uključiti u rat protiv Rusije na strani Osmanlija.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće