Šest pitanja koja turisti uvijek postavljaju vodičima u Sankt-Peterburgu

1. Zamrzavaju li se rijeke i kanali tijekom zime? Kližete li se na tom ledu?

Obično se rijeka Neva i drugi vodni putevi zamrzavaju između 25. studenog i 5. prosinca. Doduše, tijekom proteklih godina su primjetne posljedice globalnog zagrijavanja. Primjerice, 2018. godine se voda zamrznula šest dana kasnije nego obično. U 18. i 19. stoljeću su se na zamrznutim rijekama pravila klizališta, staze za konjske utrke i ledeni tobogani. Počevši od 1895. godine na zamrznutoj Nevi je prometovalo nekoliko tramvajskih linija. U 15 godina koliko se to prakticiralo nije bilo ni jednog slučaja propadanja pod led.

U naše vrijeme mještani hodaju po ledu u veljači i ožujku, kada je vani mraz (obično je led tada debeo 30-40 centimetara), ali gotovo nitko ne koristi taj led za klizanje, jer bi prethodno trebalo ukloniti snijeg. Od sredine ožujka su kazne za hodanje po ledu velike, jer to postaje opasno. Led se topi početkom travnja.

2. Koje je ovo drvo? Koji je ovo cvijet? Koja je ono ptica?

Peterburški vodiči se čude što mnoge turiste više zanimaju flora i fauna nego arhitektura i povijest ovoga grada. Često moraju tražiti pomoć kolega ili zaviriti u botaničke rječnike da bi odgovorili na slična pitanja. "Mi smo toliko navikli na našu prirodnu sredinu da je čak i ne primjećujemo", kaže Aleksej Kotkin koji se specijalizira na ekološkim ekskurzijama po Sankt-Peterburgu i Lenjingradskoj oblasti. "Generalno gledano, Europljani se mnogo više zanimaju za prirodu, posebno Skandinavci. Mi ne cijenimo ono što nas okružuje i ne znamo koliko je to zanimljivo. Rusi misle da ježić jede jabuke, a da rijeke i parkovi postoje samo da bi oni tamo pekli šašlike". Vjerojatno bi turističkim vodičima koristio tečaj o drveću, cvijeću, pticama i ribama.

3. Postoji li u Sankt-Peterburgu lokalni dijalekt?

Ne. Pojedini Peterburžani se mogu i uvrijediti kad čuju riječ "dijalekt", jer smatraju da je njihov način govora jezična norma koje se treba pridržavati cijela zemlja. Istina je da Peterburžanina ne možete razlikovati po govoru sve dok ne upotrijebi neku od ovih riječi: "paradnaja" umjesto "podjezd" (ulaz u zgradu), "porebrik" umjesto "bordjur" (rubnik), "šaverma" umjesto "šaurma" (brza hrana poput tortilje, tj. tanko tijesto u koje su zavijeni meso, povrće i tajni preljev) itd. Postoji pedesetak takvih riječi tipičnih za Peterburžane. U knjižarama možete pronaći čak i humoristične razglednice s lokalnim izrazima.

4. Ima li peterburška kuhinja neke specijalitete koje trebamo probati dok smo ovdje?

Ima. Na prvom mjestu je gavun (Osmerus eperlanus, rus. "korjuška"), sitna riba koja se u proljeće lovi u Finskom zaljevu. Ovo je sezonski specijalitet, no ponegdje se može naći tijekom cijele godine.

Probajte i slatke krafnice (rus. "piški"). One se također tretiraju kao lokalni specijalitet.

Ako vam treba nešto s više šećera, naručite kolač "Kartoška" ("krumpir"), kolačiće od badema ili kolač "Sjever" sa čokoladnom kremom.

I nemojte zaboraviti za ručak ili večeru naručiti "rasolnik Lenjingrad" i "kotlete Metropol"!

5. Zašto i Petar I. i Katarina II. imaju nadimak "Veliki"? Jesu li oni bili muž i žena? Je li Katarina bila kći Petra Velikog?

Praviteljstvujušči Senat je 1721. godine proglasio cara Petra carem i ocem domovine, dodijelivši mu titulu "Veliki". Bilo je mnogo razloga za takvu odluku. Neki od njih su Petrove reforme države, formiranje ruske flote, politika vesternizacije, osnivanje Sankt-Peterburga, kao i trgovačka i vojna ekspanzija. O nasljeđu Petra Prvog vode se burne i nepomirljive diskusije, ali se svi slažu da je on zauvijek izmijenio tijek ruske povijesti.

Petrova žena je bila Katarina I. Imali su jedanaestoro djece, ali su sva djeca izuzev Elizabete i Ane umrla kao mala. Katarina II. nije imala nijednu kap ruske krvi. Ona je bila njemačka princeza Sophie Auguste Friederike von Anhalt-Zerbst, koja se udala za Petra III., unuka Petra I., a zatim zbacila s vlasti svoga muža i 34 godine sama vladala kao carica. Dopisivala se i preko pisama družila s francuskim filozofima. Bila je velika pokroviteljica umjetnosti i obrazovanja. Tijekom njezine vladavine crkveni posjedi su sekularizirani, doneseni su zakoni koji su plemstvu i stanovnicima gradova dali velika prava i samoupravu, a granice carstva su proširene i na jug i na zapad.

6. Zašto su oluci tako veliki? I zašto voda iz njih teče ravno na ulicu?

Veličina oluka je definirana građevinskim normama i pravilima donesenim 1976. godine. "Promjer oluka je zasnovan na kvadraturi površine krova", kaže Anton Žirnov, turistički vodič projekta "Sankt-Peterburg iz kuta inženjera". Ako zgrada ima pet i više katova, oluci moraju biti skriveni unutar pročelja, ali ako ima četiri kata ili manje od toga, onda su dozvoljeni vanjski oluci. Povijesni centar grada čine stara zdanja podignuta krajem 19. i početkom 20. stoljeća tako da nesrazmjerno široki oluci sovjetskog razdoblja često privlače pažnju stranaca.