Brod građen u Hrvatskoj preplovio ruski arktički pomorski put

Kako javlja britanski BBC, 300 metara dugačak brod "Christophe de Margerie" u vlasništvu ruske tvrtke Sovkomflot, prvi je komercijalni LNG tanker po prvi je put preplovio hladnu sjevernu rutu od Europe do Azije bez zaštite ledolomca.

No, istine radi treba podsjetiti koji je to prvi trgovački brod uopće, posve samostalno, bez pomoći snažnih ledolomaca, preplovio rutu ispred arktičke obale Rusije. Bio je to brod građen u Hrvatskoj za poznatu švedsku brodarsku kompaniju Stena.

Bilo je tu u rujnu 2013. godine, a bio je to Stena Polaris izgrađen u hrvatskom brodogradilištu Brodosplit. Kako su tada javljali svjetski stručni mediji koji se bave pomorstvom,  brod je s ukrcanih 44 tisuća tona nafte za naručitelja korporaciju "Hyundai" 17. rujna 2013. godine isplovio iz ruske luke Ust Luga, Lenjingradska oblast, te je potom 35 dana plovio rutom dugom 15 tisuća kilometara i sretno uplovio u južnokorejsku luku Yousu.

Koliko je taj poduhvat imao značaja za svjetsko pomorstvo najbolje pokazuje da su brod u Yousu dočekali glavni menadžeri "Hyundaija" i švedske "Stene", ponosni vlasnik broda koji je izgrađen u Hrvatskoj.

183 metra dugi splitski tanker građen 2010. godine za švedsku Stenu diči se klasom leda 1A, što znači da može lomiti jednogodišnji led debljine do jednog metra. Prema tehničkim specifikacijama, Stena Polaris pripada – ledolomcima!

Sjeveroistočna pomorska ruta, trebala bi imati sve veću ulogu u međunarodnoj trgovini. Sjeverna ruta je morski prolaz između Atlantskog i Tihog oceana koji slijedi sjeverne euroazijske obale. Tzv. "Northen Sea Route" (NSR) prolazi kroz pet mora Arktičkog oceana: Barentsovo, Karsko, Laptevsko, Istočnosibirsko i Čukotsko more.

Stena Polaris je handymax tanker za prijevoz nafte i naftnih proizvoda u ledenim područjima. Splitsko brodogradilište za švedskog naručitelja tvrtku "Concordia Maritime AB" taj brod je isporučilo 2010. godine. "Brodosplit" je od 2005.godine tom brodaru isporučio deset P-MAX tankera među kojima su tri dobila stručna međunarodna priznanja kao najbolji brodovi u svojoj klasi. Nema sumnje, plovidba arktičkim područjem to je definitivno potvrdila.

Od 1965. godine kada je počela suradnja s tadašnjim Sovjetskim Savezom, pa do 1988., kada je isporučen zadnji brod za Ruse, splitski je škver ruskim brodarima isporučio ukupno 40 brodova, uglavnom tankera.  Preciznije, bila je to poznata brodarska tvrtka Sudoimport iz Moskve. Kakve potrebe danas imaju ruski brodari pitanje je koje se samo po sebi nameće kada se govori o mogućnostima Brodosplita da se dugoročnije veže za rusko tržište.

Pravac Sudoexporta je izgradnja nove riječne, ribolovne i tankerske flote, zatim naftnih platformi i brodova za njihovu opskrbu. Prema aktualnim brodograđevnim trendovima, Ruska federacija ima izražene potrebe za eksploatacijskim platformama, ledolomcima i brodovima za prijevoz tereta s karakteristikama ledolomaca. Valja napomenuti kako hrvatska brodogradilišta mogu graditi brodove koji zadovoljavaju klasu leda LU 6 ruskog registra brodova. Hrvatska brodogradilišta dakle mogu graditi brodove za sigurnu plovidbu kroz led debljine do 1,5 metara.  Više od 90 posto ruskih naftnih i plinskih nalazišta u polarnim je područjima. Ledolomci koji plove u tom području mahom su u vlasništvu Sovkomflota, ruske brodarske kompanije s najvećom flotom ledolomaca u svijetu.

Također, zbog otapanja leda, otvara se duga plovna ruta Murmansk-Vladivostok gdje ruske tvrtke imaju potražnju za brodovima za prijevoz tereta, uz ojačani trup s klasom leda. S obzirom na klimatske uvjete, Rusija nema brodogradilište (ukupno 100 brodogradilišta, op.a.) u kojemu se tijekom cijele godine mogu graditi brodovi. No, zato ih ima Hrvatska. Međutim, nije nimalo lako dobiti dio velikog ruskog brodarskog kolača. Razlog je jednostavan - taj financijski kolač dijele svjetski igrači poput "Samsunga" i "Hyundaija" koji grade najviše brodova za ruske potrebe.

Od 1993. do 2006. godine hrvatska brodogradilišta Ruskoj su Federaciji isporučila 39 brodova vrijednih 1,4 milijarde dolara.

Autor DENIS KRNIĆ dugogodišnji je vojni i brodograđevni komentator iz Splita. Kao novinar intervjuirao je brojne hrvatske, europske i ruske generale, te ministre obrana. Kao novinar posjećivao je vojne baze po Europi i Rusiji među kojima zrakoplovnu bazu „Gromov“ u Žukovskom gdje se vrše ispitivanja ruskih borbenih i civilnih zrakoplova, potom najveću zrakoplovnu bazu NATO-a na Mediteranu "Decimomannu" na Sardiniji, kao i Brunssum u Nizozemskoj gdje se nalazi zapovjedništo NATO-a za sjevernu Europu. Također, napisao je brojne zapažene članke iz područja hrvatske i svjetske brodogradnje, te je izvještavao sa susreta i sajmova hrvatskih i ruskih brodograđevnih tvrtki u Moskvi.