Josif Staljin s majkom.
Državni muzej "J. V. Staljin", Gori, GruzijaStaljinova majka Jekaterina Džugašvili.
Javna domenaStaljinova majka je rođena kao Jekaterina Geladze. Otac joj je bio kmet i do oslobođenja kmetova je pripadao gruzijskom plemiću. Umro je u vrijeme kada mu se rodila kći. Unatoč običajima toga doba, Keke je naučila čitati i pisati na gruzijskom jeziku.
Obitelj se preselila u Gori, a nakon majčine se smrti mlada sirotica udala za obućara Visariona Džugašvilija.
Jekaterina Džugašvili i Visarion Džugašvili (Staljinov otac).
Margaret Bourke-White/MAMM/MDF; Javna domenaUbrzo nakon svadbe mladi je bračni par 1875. godine doživio tragediju – umrlo im je dijete dva mjeseca nakon rođenja. Godinu dana kasnije umrlo im je i drugo dijete.
U prosincu 1878. godine Keke i Visarion su dobili treće i posljednje dijete. I to dijete će ostati zapamćeno kao jedan od najmoćnijih i najbrutalnijih vladara u povijesti čovječanstva.
Nakon tragičnog gubitka djece, Jekaterinin muž, koji je ranije bio uzoran vjernik, odao se alkoholu, što je Jekaterini teško palo. Pored toga, stalno su se svađali oko budućnosti sina jedinca. Visarion je htio da nasljednik krene njegovim stopama i postane obućar, a Keke je žarko željela da joj sin postane svećenik.
Visarion je na kraju napustio obitelj nakon jednog skandala izazvanog svađom oko sinovljevog školovanja, a mladi Josif Visarionovič je u rujnu 1888. godine upisao bogosloviju. Dobro je učio, ali je pravio izvjesne izgrede.
Kada je mladi Josif izbačen iz bogoslovije, uzeo je prezime Staljin i počeo aktivno sudjelovati u revolucionarnom djelovanju, izgubivši svaku vezu s majkom. Mladi revolucionar se još jednom sreo s majkom 1904. godine, nakon bijega iz Sibira, i u narednih deset godina nije imao kontakta s njom.
Kako je Staljinov značaj rastao u boljševičkim krugovima, tako je i njegova majka postajala sve važnija politička ličnost, pa su njezina sigurnost i blagostanje bili jedan od prioriteta nove boljševičke države.
Keke Džugašvili je preseljena u dvorac gdje je prije revolucije bilo smješteno Carsko kozačko namjesništvo. Ali starica se zadovoljila jednom malenom prostorijom.
Jekaterina Georgijevna Geladze, Lavrentij Pavlovič Berija, Nestor Apolonovič Lakoba i Josif Visarionovič Staljin u Tbilisiju. Fotografija iz 1935.
Arhivska fotografijaNjezin sin je sredinom 1930-ih već postao utjecajna i vrlo opasna politička ličnost. Staljin je brigu o majci povjerio Lavrentiju Beriji, čovjeku koji je kasnije postao poznat kao krvožedni šef sovjetske tajne policije. Berija je ozbiljno shvatio zadatak i maksimalno pojačao osiguranje.
Sam Josif Visarionovič je majci pisao kratka i rijetka pisma, koja su po obujmu teksta više nalikovala na telegrame. Pisao je na gruzijskom, što njemu nije bilo lako, jer ona nije znala čitati i pisati na ruskom. Osobno je posjetio majku 1921. godine, a 1926. je ona posjetila Moskvu, ali joj se to "nije svidjelo".
Svemoćni diktator nove supersile posljednji je put vidio svoju majku 17. listopada 1935. godine. Kad ga je majka pitala od čega živi, on je, navodno, odgovorio: "Mama, sjećaš li se našega cara? E, pa nešto nalik na cara."
"Bolje bi bilo da si postao svećenik", odgovorila mu je ona. U to vrijeme je već bilo nezamislio da se netko u SSSR-u na sličan način suprotstavi Josifu Staljinu. To si je mogla dozvolizi samo njegova majka.
Staljinova kći Svetlana Alilujeva je znatno kasnije posvjedočila da se Staljin nikada nikoga nije bojao osim svoje majke, koja ga je i tukla kad je bio mali.
Nekropola Mtacminda, Tbilisi.
Bogdanov-62 (CC BY-SA 4.0)Jekaterina Džugašvili, u djevojaštvu Geladze, umrla je 4. lipnja 1937. godine od upale pluća. Imala je tada oko 80 godina. Staljin nije prisustvovao pogrebu. Poslao je Beriju kao svog predstavnika da nosi sanduk i vijenac s natpisom na gruzijskom i ruskom: "Dragoj i voljenoj mami od sina Josifa Džugašvilija."
Ovdje pogledajte popis najbližih Staljinovih suradnika i saznajte što se s njima dogodilo.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu