Tri slavna podviga ruske ratne mornarice

1. Brig "Merkur"

Napad dva turska broda na brig "Merkur", Ivan Ajvazovski

Nacionalna galerija Ajvazovski, Feodosija, Krim

Neravnopravni okršaj se odigrao 26. svibnja 1829. godine na području Bosfora u jednom od mnogih rusko-turskih ratova, kada su Turci s četrnaest brodova iznenada napali tri broda ruske ratne mornarice koja su bila u izviđačkoj misiji. Dva broda su uspjela umaknuti, a "Merkuru" su za petama bila dva turska ratna broda – "Selim" i "Real-beg".

"Merkur" nije bio namijenjen za aktivna borbena djelovanja. Ovaj manji brig s 20 topova uglavnom se koristio za izviđanje i konvoje. Pa ipak je kasnije kapetan Aleksandar Kazarski raportirao admiralu Alekseju Grejgu: "Jednodušno smo odlučili boriti se do posljednje krajnosti". Pod "posljednjom krajnošću" se podrazumijevalo dizanje broda u zrak.

I pored neusporedive nadmoći u topovima, Turci nisu izašli na kraj s "Merkurom". On je manevrirao i koristio topove s obje strane, dok su "Selim" i "Real-beg" otvarali paljbu sa samo jedne strane.

Ruski mornari su namjerno gađali vrhove jarbola i opremu na njima te im je na kraju pošlo za rukom onesposobiti ih. Poslije nekoliko sati teškog okršaja, s četiri poginula i šest ranjenih mornara, s 22 rupe na trupu i 133 u jedrima, "Merkur" je uspio umaknuti goniteljima i otploviti u pravcu Bugarske.

2. Podvig "Varjaga"

Rusko-japanski rat je bio katastrofalan po Rusiju, no ruski su mornari i u njemu pokazali svoje junaštvo.

Krstarica "Varjag". Brod se nakon bitke jako nakrenuo na lijevi bok.

Javna domena

Na samom početku konflikta, 9. veljače 194. godine, japanska eskadra od 14 krstarica i torpednih brodova blokirala je neutralnu korejsku luku Chemulpo (današnji Incheon), gdje su se u tom trenutku nalazile oklopnjača "Varjag" i topovnjača "Korejec".

Kada je zapovjednik eskadre admiral Uryū Sotokichi postavio kapetanu "Varjaga" Vsevolodu Rudnjevu ultimatum sa zahtjevom da se preda jer je izbio sukob između dviju zemalja, ruski kapetan se odlučio probiti u vojno-pomorsku bazu ruske flote u Port Arthuru (na teritoriju današnjeg Daliana u Kini), a u slučaju neuspjeha dići u zrak oba broda.

Neravnopravni okršaj protiv Japanaca trajao je tri sata. Kada je "Varjag" već bio ozbiljno oštećen i kada je u bitci palo četrdesetak ruskih mornara, donesena je odluka da se preživjeli evakuiraju na neutralne brodove, a da se ruski brodovi potope.

Mornari s krstarice "Varjag"

Sputnik; Javna domena

Međutim, priča o "Varjagu" nije završena njegovim potapanjem u Chemulpou. U kolovozu 1905. godine Japanci su podigli brod s dna i popravili ga, a zatim ga uvrstili u Carsku flotu kao krstaricu druge klase "Soya". Rusija je za vrijeme Prvog svjetskog rata otkupila brod i vratila ga u stroj pod ranijim čuvenim imenom. Poslije nekoliko godina službe "Varjag" se 1925. godine nasukao na hridi u Irskom moru, pa je djelomično demontiran, a ostatak je dignut u zrak.

3. Pomoć nastradalima u Mesini

Mornari ratne mornarice Rusije činili su podvige i u mirnodopskim uvjetima. Na primjer, poslije potresa u talijanskoj Mesini.

Mornari s oklopnjače "Slava" na ruševinama Mesine, Italija.

Javna domena

Jedan od najjačih potresa u novijoj povijesti Europe jakosti 7,5 prema Richterovoj ljestvici pogodio je 28. prosinca 1908. godine Mesinski tjesnac između Sicilije i Apeninskog poluotoka. Srušeno je dvadesetak naselja, a poginulo je između 90 000 i 120 000 ljudi.

Na poziv upomoć odazvalo se nekoliko zemalja. Prvi su na mjesto tragedije pristigli brodovi ruske Baltičke flote koji su tada imali manevre u Sredozemnom moru. Mornari su zatekli stravičnu sliku: grad je bio gotovo do temelja srušen, a tisuće ljudi su ostale pod ruševinama.

Spasilački radovi su bili neprekidni. Noću se radilo pod reflektorima ratnih brodova. Mještani su tvrdili da ruski mornari čak nisu htjeli ni spavati, ni jesti, ni odmarati. Nekoliko mornara je izgubilo život izvlačeći preživjele iz ruševina.

Ruski vojni liječnici su pružali neophodnu pomoć nastradalima u poljskim bolnicama koje su postavljene na licu mjesta. Teško povrijeđeni su se ratnim brodovima prebacivali u Napulj i Sirakuzu.

Problem su predstavljali i pljačkaši zbog kojih su lokalne vlasti morale uvesti ratno stanje. Ruski mornari su u Mesini proveli pet dana i za to su vrijeme spasili preko 1300 mještana. Talijanska vlada ih je sve nagradila različitim priznanjima. Nekoliko ulica u gradu je nazvano njihovim imenima. Pored toga, bilo je planirano i da im se podigne spomenik, ali to iz mnogih razloga nije ostvareno tada, nego tek 2012. godine, nakon više od jednog stoljeća.