Tri poraza koja su rusku mornaricu koštala njezine slave

Bitka kod Tsushime

Mary Evans Picture Library/Global Look Press
Bitka kod Tsushime je vjerojatno najteža lekcija koju je u svojoj povijesti dobila ruska mornarica. Ona ne samo da je dovela do poraza Rusije u ratu protiv Japana, već je Rusko Carstvo svela na razinu drugorazredne pomorske sile.

1. Bitka kod Svensksunda (1790.)

Nakon što su u Velikom sjevernom ratu (1700.-1721.) Rusi do nogu potukli švedsku vojsku i mornaricu, bili su uvjereni da njihov sjeverni susjed više ne predstavlja nikakvu prijetnju. Međutim, 70 godina kasnije, tijekom Bitke kod Svensksunda, uvjerili su se u suprotno.

Bitka kod Svensksunda, Johan Tietrich Schoultz

Švedski kralj Gustav III. je 1788. godine započeo rat protiv Rusije kako bi povratio ono što je Švedska izgubila u prethodnom ratu. Dvije godine kasnije još nije postigao ništa od svojih zamisli, pretrpjevši nekoliko poraza i zamalo izgubivši rat. Za preokret mu je bila potrebna jedna velika pobjeda, a prilika se ubrzo ukazala.

9.-10. srpnja 1790. godine švedska i ruska mornarica su počele bitku u Finskom zaljevu nedaleko od švedskog utvrđenja Svensksunda. S preko 500 brodova na obje strane bila je to najveća pomorska bitka ikada viđena u Baltičkom moru.

Nakon što su Šveđani odbili loše pripremljenu rusku ofenzivu, njihovi ratni brodovi su poveli uspješan protunapad koji je na ruskim brodovima izazvao paniku. Snažna oluja je doprinijela katastrofalnom porazu, jer su se dezorganizirani ruski brodovi prevrtali, tonuli ili ostali nasukani.

Ruska flota je u ovoj bitci izgubila preko 7000 ljudi i 60 ratnih brodova, od kojih su 22 zarobljena. Šveđani su, s druge strane, izgubili samo pet brodova. Vojni trijumf je istrgnut iz ruskih ruku, a mir je sklopljen pod uvjetima statusa quo.

2. Bitka kod Tsushime (1905.)

Ovo je bez sumnje najstrašniji poraz ruske mornarice u povijesti. Druga tihooceanska eskadra je tijekom šest mjeseci obišla pola Zemljine kugle samo da bi dočekala svoj tragičan kraj.

Eskadra od 38 ratnih brodova napustila je luku Libava (danas Liepāja u Latviji) kako bi sljedeće godine u svibnju stigla na Daleki istok. 27. svibnja je povela bitku protiv nadmoćne japanske flote s 89 brodova u tjesnacu Tsushima.

Brojnost nije bila jedina prednost Japanaca. Većina njihovih brodova bila je dvostruko brža od ruskih, modernija i naprednija. Borbeno iskustvo japanskih mornara posramilo je ruske početnike.

Bitka je završena katastrofalnim porazom ruske flote. 21 ruski ratni brod je potopljen, uključujući šest bojnih brodova. Sedam brodova su zarobili Japanci, šest se sklonilo u neutralne luke, gdje su razoružani, a samo nekoliko njih je uspjelo pobjeći.

Katastrofa kod Tsushime je umnogome doprinijela ruskom porazu u ratu protiv Japana. Izgubivši glavnicu svojih pomorskih snaga, Rusija više nije bila pomorska supersila. Japan je, naprotiv, bio sve bliže poziciji lidera u azijsko-tihooceanskoj regiji.

3. Tallinnska tragedija (1941.)

Sovjetska evakuacija Tallinna, također poznata kao Tallinnska tragedija ili ruska operacija Dinamo, bila je jedna od najkrvavijih pomorskih katastrofa u svjetskoj povijesti.

Kada su u kolovozu 1941. godine njemačke trupe presjekle željezničku vezu između Lenjingrada i Tallinna i stigle do Finskog zaljeva, estonska prijestolnica i glavna baza sovjetske Baltičke flote bila je izolirana i opkoljena neprijateljskim snagama.

Iako je obrana Tallinna pod takvim okolnostima bila besmislena, sovjetsko rukovodstvo je oklijevalo s naređenjem za evakuaciju sve do posljednjeg trenutka. Tek 27. kolovoza, kada su na ulicama grada već izbile borbe, sovjetski je konvoj od 225 brodova napustio Tallinn i uputio se prema Lenjingradu.

Osim ratnih brodova sovjetsku armadu je činio i veliki broj transportnih brodova sa snagama koje su preostale od 10. streljačkog korpusa i civilnim osobljem. U njezinom sastavu je ukupno bilo preko 41 000 ljudi.

Iako se radi o maloj udaljenosti, prelazak Finskog zaljeva nije bio lak zadatak. Brodovi su nailazili na neprijateljske mine i konstantno bili pod napadima finskih torpiljarki.

Međutim, istinski horor je nastao tek kada je počeo njemački napad iz zraka. Sovjetska armada nije imala apsolutno nikakvu avijaciju da je zaštiti, a protuzračna obrana na brodovima bila je vrlo slaba.

Sovjetski brodovi su zato bili glineni golubovi za njemačke pilote. Kada je konvoj 31. kolovoza stigao u Lenjingrad, izgubio je 62 broda s preko 10 000 ljudi. Nijemci su izgubili samo deset zrakoplova.

Pročitajte i: 3 velike ruske pobjede u pomorskim bitkama koje su utjerale strah u kosti neprijatelja

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće