Na kojoj se temperaturi Rusi smrzavaju?

Rusija se tradicionalno vezuje za snijeg i hladnoću, a Rusi slove za ljude kojima studen ne može ništa, tako da i po najgoroj zimi vani jedu sladoled. Je li istina da se Rusi ne boje hladnoće? Upitali smo ljude u raznim regijama u ovoj zemlji što je za njih hladnoća.

Sibirska studen je najstrašnija

Najhladniji gradovi u Rusiji su Ojmjakon, Verhojansk, Vorkuta, Noriljsk i drugi koji se nalaze u Sibiru i na Dalekom istoku. Hladnoća pri kojoj se živa na termometru spusti četrdeset stupnjeva ispod nule nije ništa neobično, s tim što klimatski zima stiže već u listopadu i traje do svibnja, a snijeg se ne stiže svuda skroz istopiti ni ljeti. Osim toga, različite oblasti imaju svoje specifičnosti. Tako, recimo, u Noriljsku problem nije samo hladnoća, nego i sumanuti vjetrovi koji doslovno obaraju s nogu.

"Kod nas je relativno suha klima, a hladnoća se, po meni, osjeća na minus 30-35 (ako nema vjetra), a na temperaturi od 45 stupnjeva ispod nule i nižim, to je već prava studen, koja je inače praćena maglom", kaže Jana Leuševa, fotografkinja iz Noriljska. "Vjetar snižava temperaturu na oko minus 60. Događa se i da se skroz smrzneš i kada je minus 25, a puše sjeverni vjetar. Nosimo termo rublje i tople kombinezone i ostajemo kod kuće kad god možemo." Jana kaže da su pri temperaturi nižoj od minus 45 učenici od prvog do osmog razreda oslobođeni pohađanja nastave, dok to za učenike starijih razreda ne vrijedi.

"Kada se temperatura popne do minus pedeset, govori se da je zatoplilo, a računa se da hladnoća počinje na temperaturi ispod 60 stupnjeva", kaže Ilgen Argistahov, bloger iz Ojmjakona u Jakutiji, najhladnijem mjestu na Zemlji na kojem žive ljudi. Upravo ovdje je 1933. godine zabilježena rekordno niska temperatura od minus 67,7 stupnjeva ispod nule. "Kod nas su zime hladne, ali ima i godina kada bude više toplih dana i događa se da zatopli do minus 40 stupnjeva. Na minus 56, ako se ne varam, učenici ne idu u školu, dok odrasli rade bez obzira na temperaturu. Trudimo se pravilno se oblačiti, kako se ne bismo smrznuli."

A na jugu Sibira je znatno toplije, u odnosu na sjever, naravno. "Kod nas se zimi temperatura uglavnom spusti na minus dvadeset do minus četrdeset stupnjeva, a danju posljednjih godina bude oko minus dvadeset. Padne puno snijega, pretežno je oblačno, suho i vjetrovito. Meni postaje hladno na minus trideset", kaže Marina Krilova iz grada Kemereva. "Na minus trideset gotovo svi idu u školu, a normalno se radi uvijek."

Na Crnom moru je hladno i kad nema snijega

U Rusiji su zapravo vremenske prilike različite, pa žitelji južnih gradova rijetko viđaju snijeg, a ovakva meteorološka pojava munjevitom brzinom završi u vijestima. U sijelnju ove godine, u Sočiju je, recimo, snijeg pao prvi put u posljednjih pet godina, a društvene mreže preplavile su slike zaleđenih palmi i snjegovića na plažama. Međutim, mještani imaju drugi problem, hladan vjetar s mora, koji je teško izbjeći.

"Meni je ugodno na minus 3-5, a hladno na minus 6, posebno kada puše vjetar", kaže Aleksandra Matvijenko iz Sočija. "Ali ovdje se vrijeme tako brzo mijenja! Danas je minus 3, u bundi sam, a prije samo tjedan dana bavila sam se sportom u majici, bilo je plus 14." Aleksandra kaže da zimi češće nosi jesensku jaknu, nego zimski kaput, jer su zime u Sočiju blage i vrlo ugodne. "Generalno sam tek sada shvatila koliko volim zimu u Sočiju. Imamo prvi tjedan ove godine u minusu i sa snijegom. Zaboravila sam kada je u Sočiju posljednji put padao snijeg!"

Pravu zimu ove godine osjetili su i žitelji Krima. "Ove godine imamo zimu sa snijegom. Odavno se nije dogodilo da se snijeg zadrži tri dana. Obično napada i istopi se za dva sata, a temperatura rijetko pada ispod nule", kaže Rama Zajceva iz Sevastopolja. Dodaje da je najneugodniji vjetar koji probija do kostiju. Ovih dana bilo je minus četiri, s vjetrom, a subjektivni osjećaj bio je kao da je minus 14. Najjači vjetrovi pušu u siječnju i veljači, a bura bjesni na moru." Rima kaže da je dugo živjela na Uralu, i da je sada sevastopoljska studen uopće ne plaši, iako je primijetila da se na Krimu nose i bunde i debele pernate jakne i da se djeca toplo oblače.

Ključ je u vlazi

Mnogi Rusi govore da je suha i sunčana zima daleko podnošljivija od vlažne. Minus u kombinaciji s vjetrom, to je nešto strašno! U takvoj situaciji se čak i na minus pet ima osjećaj kao da je minus sto, kaže Valentina Pahomova iz Sankt-Peterburga, grada koji je poznat po kišama bez prestanka. Zime su najčešće kišovite ili s mokrim snijegom koji je teško izbjeći.

"Iako sam rođen na Sahalinu, ne volim hladnoću, i osjećam je na temperaturi ispod minus deset", kaže Jevgenij Kirijenko iz Južno-Sahalinska. Klima na otoku nije ujednačena, na jugu je zimi obično minus 15, vlažno je, ali nema jakih vjetrova, a na sjeveru na svega 300-400 kilometara može biti do minus 40. "Bio sam tjedan dana u Vladivostoku. Tamo je minus 12 i jak vjetar, i premda je bilo sunčano, bilo mi je dvostruko hladnije nego na Sahalinu", sjeća se Jevgenij. "A u Habarovsku je bilo dvostruko hladnije nego u Vladivostoku zbog vjetra."

U Moskvi zimi obično ne bude ispod minus 20, pri čemu je u centru grada toplije nego na periferiji. Međutim, zime su s mnogo snijega i vjetra, mećave zatrpavaju ceste, a vlažni vjetar propuhuje do kostiju. "Obično je stvarno hladno na temperaturi ispod minus 15", kaže Darja Sokolova iz Moskve. "Međutim, ja bez obzira na vrijeme uvijek idem u šetnju."

A kako se ne bi smrzavali i kako bi uživali u zimi, neki Rusi prakticiraju čeličenje. "Ranije sam loše podnosio zimu na temperaturi ispod 20 stupnjeva", kaže Ilja Potapov, član udruženja "Pavloposadski morževi" iz Podmoskovlja. Od 2012. godine kupao sam se na Bogojavljenje, a od 2016. počeo sam se istinski čeličiti. Nakon prvih godinu dana bilo je već mnogo jednostavnije i ući u vodu i uopće podnijeti hladnoću", ističe, dodajući da je sada već navikao na bilo koju temperaturu vode i zraka.

"Još uvijek mi nije baš hladno. Vani je minus 12, a ja na nogama imam ljetnu obuću. Ali naravno da u principu nosim zimsku odjeću, glavu i noge treba utopliti", kaže Ilja.