"Moskvič" – uspon i pad čuvene tvornice automobila

1. Zgrada moskovske tvornice automobila "Komunistička omladinska internacionala", poznatije pod nazivom KIM. Počela je s radom 1930. godine.

2. Jedan od prvih Fordovih "Modela A", koji je tek sišao s tvorničke trake. KIM u početku nije projektirao svoje automobile, jer sovjetski inženjeri još uvijek nisu imali dovoljno znanja i iskustva. Sklapani su kabrioleti po licenci i od dijelova koji su dopremani iz SAD-a. Pravio se i teretni model Ford AA. Tvornica je 1933. postala dio tvornice u Gorkom (danas Nižnji Novgorod, 400 km sjeveroistočno od Moskve).

3. Nova faza je nastupila 1940. godine, kada je KIM već pet godina bio samostalan i počeo proizvoditi vlastite modele automobila. Tako je 1940. na tržište izbačen prvi model "KIM 10-50" (na fotografiji). Bio je lakši od Fordovih modela, razvijao je brzinu od 90 km/h. To je bio sedan inspiriran britanskim modelom Ford "Prefect 1938". Zatim je uslijedio kabriolet "KIM 10-51", no ni jedan ni drugi model nisu bili dovoljno jeftini da postanu popularni u narodu. Tvornica se 1941. godine preorijentirala na proizvodnju vojne tehnike.

4. Poslije Drugog svjetskog rata tvornice je promijenila naziv i postala Moskovska mala tvornica automobila, poznata i kao MZMA. Tada je počela praviti novi model "Moskvič 400" u čast 800. godišnjice osnivanja Moskve koja je obilježena 1947. godine. I ovaj model je bio napravljen na temelju njemačkog automobila Opel Kadett 1938. Zatim je 1954. godine napravljena obnovljena varijanta "Moskvič 401" s jačim motorom. Kasnije je bilo i drugih modela.

5. Inženjeri MZMA-e su 1957. napravili univerzalni model pod nazivom "Moskvič 423", prvi put na bazi sovjetskog ("Moskvič 400"), a ne stranog modela. Za razliku od suvremenih modela, prtljažnik mu se otvarao u lijevu stranu. U reklami se govorilo da ovaj "vagon" može nositi 250 kg tereta.

6. "Moskvič 407" je bio pravi hit tvornice MZMA. Pravio se od 1958. do 1963. Imao je snažan motor i razvijao brzinu od 115 km/h, što je za ono vrijeme bio dobar rezultat. Novi model je bio bolje dizajniran i ujedno je manje koštao, tako da su ga kupovali mnogi sovjetski građani. Bio je popularan i u inozemstvu. Izvozio se u druge socijalističke zemlje, pa čak i u Zapadnu Europu. Dobio je glavnu nagradu na izložbi Expo 58 u Bruxellesu 1958.

7. Uspješan je bio i sljedeći "Moskvič 408", čija je proizvodnja počela već naredne godine. On je također bio izuzetno popularan i u SSSR-u i u europskim zemljama.

8. Tvornica MZMA je napravila i nekoliko trkaćih automobila. Zanimljiv primjer je bio "Moskvič G-4" (na fotografiji). Napravljen je 1965. u samo tri primjerka.

9. MZMA je 1968. godine promijenila naziv u Tvornicu automobila "Lenjinski komsomol" i bila poznata kao AZLK. Taj njezin naziv je danas ostao najbolje zapamćen. Pod novim imenom je nastavila praviti nove modele sve dok 1986. godine nije napravljen "Moskvič 2141", poznat i pod nazivom "AZLK-2141" i "Aleko". Bio je to posljednji uspješan model tvornice AZLK i prvi sovjetski automobil s prednjim pogonom.

10. Valentin Kolomnjikov je bio dugogodišnji direktor tvornice, dok se još zvala MZMA, a zatim i AZLK. Bio je na čelu tvrtke od 1953. do 1992. Mnogi radnici su smatrali da je on bio izuzetno strog rukovoditelj, ali kada je 1992. godine umro, učinilo im se da su postali siročad. Od 2015. godine njegovo ime nosi jedna ulica duž bivšeg kruga tvornice AZLK.

11. Kolomnjikov je umro u teškim vremenima poslije raspada SSSR-a. Tvornica AZLK je 1992. posljednji put promijenila naziv u otvoreno dioničko društvo "Moskvič". Druge tvrtke poput tvornice VAZ bile su velika konkurencija Moskviču, potražnja je opadala, a radnici su umjesto plaća dobivali automobilske dijelove.

12. Na kraju "Moskviču" nije bilo pomoći te je tvornica 1998. radikalno promijenila koncepciju i odlučila umjesto jeftinih automobila napraviti model premium klase pod nazivom "Ivan Kalita" (u čast čuvenog velikog moskovskog kneza iz 14. stoljeću) na temelju modela "Moskvič 2141". Proizvodnja je obustavljena 2001. godine, jer kvaliteta nije odgovarala automobilima premium klase, a to se nije sviđalo kupcima. Dvije godine kasnije pokrenuta je procedura bankrota. "Moskvič" je službeno zatvoren 2010. godine.

13. Muzej AZLK (od 1992. muzej "Moskvič") otvoren je 1980. godine. Zdanje u obliku NLO-a je služilo kao izložbeni prostor modela koji se više ne proizvode. Muzej je zatvoren 2006. godine, kada je završena procedura bankrota, a automobili su prebačeni u druge izložbene prostore. Prostorije sada koristi druga organizacija.

14. Zanimljivo je da je naziv tvornice tek 2014. godine skinut s gornjeg dijela zgrade. Tada je Renault zauzeo dio teritorija "Moskviča", a pojedine zgrade su bile napuštene. Pored toga, moskovske vlasti su odlučile reorganizirati industrijske zone u gradu, tako da je u bivšim objektima AZLK-a otvoren Tehnopolis "Moskva", a neiskorišteni objekti su rušeni jedan za drugim.

15. Drugi dio teritorija AZLK-a se danas pretvara u stambenu četvrt s trgovačkim centrom. Tu također ima nekoliko prodavaonica robe za domaćinstvo i autoservisa. Ostala je još samo jedna manja napuštena sekcija tvornice, no i ona je već djelomično razmontirana. Naslijeđe čuvenog "Moskviča" se bliži kraju.