Aleksandar Solženjicin: 5 knjiga sovjetskog disidenta koje biste trebali pročitati čim prije

Ruski pisac Aleksandar Solženjicin zastaje kako bi dao autogram i porazgovarao sa učenicima ispred privatne škole Eton. Eton, Velika Britanija, svibanj 1983.

Ruski pisac Aleksandar Solženjicin zastaje kako bi dao autogram i porazgovarao sa učenicima ispred privatne škole Eton. Eton, Velika Britanija, svibanj 1983.

Getty Images
Povodom obilježavanja stogodišnjice rođenja velikog dobitnika Nobelove nagrade za književnost, Russia Beyond je pripremila popis najznačajnijih Solženjicinovih djela.

U Sovjetskom Savezu su djela nobelovca Aleksandra Solženjicina dugo bila zabranjena, tako da su se prvo čitala i distribuirala u vidu samizdata, ručno izrađenih "underground" knjiga. Dugo su vremena Solženjicinovi čitatelji riskirali da zarade zatvorsku kaznu samo kako bi ga mogli čitati. Tek su se kasnije, tijekom "perestrojke" krajem osamdesetih godina, autorove knjige legalno pojavile u knjižarama.

Solženjicinove knjige su bile najsuroviji prikaz sovjetske represije. Gotovo sve njegove knjige su autobiografske te govore o njegovom životu za vrijeme zarobljeništva u koncentracijskim logorima, njegovim zapažanjima o životu u selu gdje se bio prisiljen nastaniti nakon oslobađanja, kao i o njegovoj ozbiljnoj bolesti i čudesnom oporavku od raka.

1. Jedan dan Ivana Denisoviča

Britanski glumac Tom Courtenay na snimanju filma

Službeno objavljena 1962. godine, ova knjiga zauzima središnje mjesto u književnosti 20. stoljeća. To je bio prvi put da je netko otvoreno opisao Staljinovu represiju i koncentracijske logore. 

Pisac je na ideju za priču došao dok je služio kaznu u radnom logoru u Kazaškoj Sovjetskoj Socijalističkoj Republici u 1950-ima. Solženjicin je naglasio da je želio pokazati tipičan dan u životu sovjetskog zatvorenika. Htio je prenijeti strašnu stvarnost milijuna zatvorenika u radnim logorima diljem SSSR-a.

Ova je knjiga postala prvo objavljeno Solženjicinovo djelo te mu je donijela svjetsku slavu. I što je još važnije, utjecala je na tijek sovjetske i svjetske povijesti.

 2. Arhipelag Gulag

Zatvorenici rade na izgradnji Belomorkanala, 1932.

Temeljeno na pismima, memoarima i pričama o 257 zatvorenika, kao i na osobnom iskustvu autora, Arhipelag Gulag je književno i povijesno remek-djelo koje dokumentira sovjetsku represiju od 1918. do 1956. godine.

Solženjicin je u tajnosti radio na ovoj kultnoj knjizi deset godina (1958.-1968.). Knjiga je zatim, prije službenog objavljivanja, ilegalno cirkulirala po SSSR-u. KGB je Arhipelag Gulag toliko brinuo da je pokušao locirati primjerke i identificirati čitatelje. Piščeva tajnica, Jelizaveta Voronjanska, bila je privedena i prisiljena otkriti lokaciju rukopisa. Po povratku kući se objesila. Nakon ove tragedije, Solženjicin je odlučio objaviti roman u Francuskoj, što se dogodilo 1973. godine.

 3. Matrjonino domaćinstvo

Kopija kuće Matrjone Zaharove u muzeju Aleksandra Solženjicina. Mezinovski.

Glavna junakinja knjige, obična ruska žena, Matrjona Grigorjeva, čestita je osoba, jedna on onih osoba za koje se smatra da djeluju kao moralni temelj naroda, kako je smatrao autor. Izuzetna je u svakom pogledu: ljubazna je, predana i spremna žrtvovati sve što ima kako bi pomogla drugima.

Na temelju sjećanja iz Složenjicinovog života u selu u kojem je živio nakon odsluženja zatvorske kazne, pisac opisuje tragičnu sudbinu ruske žene, njezinu čistoću i ljepotu koja se mogla naći samo u udaljenim područjima te velike zemlje. 2013. je u selu Milcevo, u pravoj Matrjoninoj kući, otvoren muzej.

 4. Odjel za rak

Ovaj autobiografski roman je napisan između 1963. i 1966. godine, a temelji se na piščevim sjećanjima na njegovo liječenje u bolničkom odjelu za onkologiju u Taškentu 1954. Odjel za rak je prvi put objavljen u Rusiji, a kasnije i na Zapadu. Zajedno sa Solženjicinovim romanom U prvom krugu, ovo je djelo postalo veliki međunarodni književni događaj, i jedan od razloga zbog kojih je autor 1970. dobio Nobelovu nagradu za književnost.

5. U prvom krugu

Nastala između 1955. i 1958., ova se knjiga temelji na Solženjicinovim sjećanjima na rad u državnoj instituciji u kojoj su radili osuđeni inženjeri dok su odsluživali svoje kazne. Priča se odvija u Moskvi tijekom tri prosinačka dana 1949. godine. Innokentij Volodin, diplomat koji radi u Ministarstvu vanjskih poslova, izdaje svoju zemlju i izvještava američko veleposlanstvo da sovjetski obavještajni operativci žele ukrasti informacije o američkoj atomskoj bombi. Dvojica osuđenika koji rade u sovjetskim laboratorijima, Lav Rubin i Glev Neržin, dobivaju zadatak da otkriju identitet izdajnika.

Pročitajte i: Averzija prema činjenicama: Koji su bili pravi razmjeri Staljinovog terora?

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće