Gdje je Rusija - u Europi ili u Aziji? Ili između njih?

U Rusiji postoji dosta obilježja kojima je označena granica između Europe i Azije. Među njima ima pedesetak takvih obilježja koja lako mogu zbuniti neupućenog turista. Primjerice, čuveni obelisk "Europa - Azija" u Orenburgu (1400 km istočno od Moskve) podignut je na temelju stava da je rijeka Ural (koja protječe kroz Orenburg) granica europskog i azijskog kontinenta. Danas se smatra da je takav stav pogrešan.

Danas se u znanosti najčešće smatra da su u Rusiji istočni obronci uralskih planina granica između Europe i Azije. U svakom slučaju, lako je odrediti odnos između europskog i azijskog teritorije Rusije: 23 posto je u Europi, a 77 posto u Aziji. Daleko je teže odrediti tretira li sama Rusija sebe kao europsku ili kao azijsku državu.

Dominacija Europe

Rusija je najveća zemlja na svijetu, a većina njezinog teritorija se nalazi preko Urala, tj. u Aziji, ali je većina stanovnika koncentrirana u Europi. Oko 75% građana Rusije živi u europskom dijelu zemlje (Rusija je istovremeno i najveća zemlja u Europi), dok su ogromni teritoriji Sibira i ruskog Dalekog istoka još uvijek slabo naseljeni zbog oštre klime.

Kako je rekao Vladimir Kolosov, predsjednik Međunarodne geografske unije, "gustoća stanovnika u Rusiji tamo [u azijskom dijelu] iznosi 2 čovjeka na jedan četvorni kilometar". Dva najveća grada (Moskva i Sankt-Peterburg) također su u Europi, kao i sve institucije federalne vlasti. Zbog toga mnogi tvrde da je europski dio važniji. S druge strane, u Aziji je koncentrirana većina prirodnih bogatstava, tako da ni taj dio ne treba podcijeniti.

Zapad ili Istok?

Najvažnije pitanje koje se tiče identiteta Rusije u odnosu na vanjski svijet može se ovako formulirati: "Je li Rusija europska zemlja"? Oko ovog pitanja su se vodile ozbiljne rasprave u 19. stoljeću kada su u redovima ruske inteligencije bile najutjecajnije dvije grupe - slavenofili i zapadnjaci.

Slavenofili su tada smatrali da se Rusija treba oslanjati na svoje jedinstveno nasljeđe (tradiciju, pravoslavlje i seoski život), dok su zapadnjaci podržavali ideju modernizacije i individualizma u europskom stilu. Nakon privremene pauze, poslije koje je došlo uslijed Revolucije 1917. godine, kada su na vlast došli radikalno nastrojeni socijalisti, spor između zapadnjaka i njihovih protivnika još uvijek traje. Koji su ključni argumenti u tom sporu?

"Da, mi smo azijati"

Oni koji se protive tvrdnji da Rusija pripada zapadnom svijetu obično naglašavaju da su Rusi tijekom čitave svoje povijesti živjeli "na raskršću" civilizacija da su zato primili kulturne vrijednosti i iz Europe, i iz Azije.

Kako je istaknuo ruski povjesničar Lav Gumiljov, jedan od najuglednijih predstavnika euroazijske teorije (onih koji tretiraju Rusiju kao Euroaziju, kao zapadno-istočnu zemlju), "Rusija je samobitna zemlja u kojoj su sjedinjeni elementi Zapada i Istoka".

Povijest odnosa Rusije s europskim zemljama i Zapadom u cjelini puna je proturječnosti i peripetija, što dodatno potiče mnoge patriotski nastrojene mislioce da kažu: "Mi nismo Europljani, jer Europa nas nikada neće prihvatiti". Aleksandar Blok, poznati ruski pjesnik s početka 20. stoljeća, napisao je 1918. godine stihove pune revolta posvećene Europljanima koji ne prihvaćaju Rusiju kao dio Europe. Pjesma nosi naziv "Skiti": "Da, mi smo Skiti, mi smo Azijati, s kosim i pohlepnim očima! Probajte, sukobite se s nama!"

Neodvojivi dio Zapada

S druge strane, u istoj poemi Blok poziva europske susjede da se sjedine s Rusima: "Drugovi! Mi ćemo biti braća!" To je primjer stava po kojem kulturne veze između Rusije i Europe imaju veću težinu od nesuglasica i političkih nesporazuma. Takvo gledište ima mnogo pristaša još od početka 18. stoljeća, kada je Petar Veliki (koji je vladao od 1682. do 1725.) donio u Rusiju europske vrijednosti, navike, pa čak i način odijevanja.

Primjerice, Aleksandar Baunov, poznati ruski novinar i politolog, napisao je u svom članku 2014. godine da i zapadnjaci i ljudi naklonjeni Istoku smatraju da je Rusija bliža Zapadu, barem kada je riječ o kulturi. "Mi se razlikujemo od svake zapadne zemlje, ali ne mnogo više nego što se međusobno razlikuju Finska i Portugal, Mađarska i Irska, Cipar i Poljska", napisao je Baunov.

Ovaj tekst je dio serije "Zašto Rusija...", u kojoj Russia Beyond odgovara na najpopularnija pitanja vezana za Rusiju.

Pročitajte i: Zašto Rusi plješću u zrakoplovima?