[Moskva - boljšaja derevnja]
Moskva je veliko selo. Zvuči smiješno, zar ne? Međutim, ova se fraza vrlo često koristi i sinonim je za "svijet je mali". Jer u Moskvi se svi stanovnici međusobno ne poznaju, kao što se poznaju na selu. Međutim, premda čudno zvuči, čak i u gradu s gotovo 12 milijuna stanovnika lako možete naletjeti na bivšeg ili bivšu u metrou. Moskva je jednostavno tako koncipirana.
Još jedan sloj značenja koji se krije u ovoj frazi odnosi se na to da mnogi stanovnici Moskve dolaze sa sela, odnosno oni su Moskovljani prve generacije, dok su njihovi roditelji došli iz unutrašnjosti, i zato, navodno, pokazuju neke "zaostale" običaje u svom ponašanju ili govoru koji nisu karakteristični za gradsko stanovništvo.
Katarina Velika je govorila: "Moskva je selo." To je vjerojatno bilo zbog toga što Moskva nije bila tako brižljivo i planski projektirana kao Sankt-Peterburg. Međutim, Moskva se od početka gradila kao grad.
Još jedan stranac, Francuz iz Tolstojevog romana "Rat i mir", isto tako spominje da Moskva izgleda kao selo. Ali ovoga je puta to kompliment! On je htio reći da je lijepa kao francuska provincija, posebno u usporedbi s prljavim Parizom.
[Tretij Rim]
"Dva Rima su pala, treći stoji, a četvrtog neće biti", rekao je srednjovjekovni monah Filoteus o Moskvi. (Prema logici, drugi je bio Konstantinopol, direktni nasljednik Rima). Ova je ideja bila popularna među onima koji su željeli da Rusija bude carstvo. Moskva se doživljavala kao nasljednik Konstantinopola i centar pravoslavlja. Čak i riječ "car" potječe od latinskog Caesar.
Ideja iz 16. stoljeća postala je popularna među filozofima panslavizma u 19. stoljeću. Ali poslije revolucije 1917. izgubila je na značaju. Ipak, boljševici su prijestolnicu prebacili iz Sankt-Peterburga u Moskvu.
[Gorod na semi holmah]
Centar Moskve nalazi se na nekoliko brežuljaka. Zapravo, ima ih više od sedam, ali Rim se nekada nazivao "grad na sedam brežuljaka", a Moskva je željela biti treći Rim. Bilo je sedam glavnih uzvišenja u Moskvi: Borovicki brijeg, Sretenski, Tverski, "Tri brda", Taganski, Lefortovski, Vorobjovi gori. Zbog toga je pejzaž u gradu toliko raznolik, pa je vožnja biciklom ili obična šetnja ponekad vrlo naporna. S druge strane, uživanje nude prelijepi pogledi na grad s vrhova brojnih uzvišenja.
[Pervoprestoljnaja]
Ova fraza bukvalno znači „grad prvog prestola“ ili prva prestonica. Ovaj nadimak se pojavio u 18. veku, kada je Moskva izgubila status prestonice, a preuzeo ga je Sankt Peterburg. Ali kako bi izbegli da uvrede Moskvu, nju su i dalje zvali prvom ruskom prestonicom, gradom koji je ujedinio Rusiju i u kojem su krunisani prvi carevi.
[Zlatoglavaja]
Grad zlatnih kupola još je jedan nadimak Moskve koji potječe iz Srednjeg vijeka. Pojavio se u 15.-16. stoljeću kada je oko grada bilo mnogo malih drvenih kuća. Jedine visoke građevine bile su zapravo crkve, dok je najviša bio zvonik Ivana Velikog i bilo je zabranjeno graditi bilo što više od njega. U to doba zlatne kupole brojnih crkava bile su vidljive doslovno sa svakog mjesta u gradu.
[Belokamennaja]
Danas je Moskva poznata po crvenoj boji. Bila je, naime, prijestolnica sovjetskog "crvenog" carstva, ima Crveni trg, Kremlj od crvenih cigala i druge slične zgrade. Međutim, prvi Kremlj od kamena koji je u Moskvi podigao Dmitrij Donski bilo je bijen, načinjen od vapnenca. Cigle su zamijenile bijele zidine tek u 16. stoljeću. Ipak, mnoge kamene građevine, posebno crkve, i dalje su se gradile od bijelog kamena, a postojao je i još jedan veliki obrambeni bedem Moskve koji je okruživao grad i zvao se Bijeli grad. U 18. stoljeću Katarina Velika je naredila da se zid sruši i na njegovom je mjestu napravljen kružni niz bulevara.
[Port pjati morej]
Ako pogledamo kartu, možemo vidjeti da Moskva nema izlaz na more. Što onda znači ova fraza? Ispostavlja se da je ovaj relativno novi nadimak izmislio Josif Staljin. On ga je upotrijebio prilikom otvaranja Moskovskog kanala koji je povezao rijeku Moskvu s Volgom. Kada je ovaj veliki sovjetski projekt završen, bilo je moguće iz Moskve stići do pet mora ne napuštajući brod: do Crnog, Bijelog, Baltičkog, Kaspijskog (jezera) i Azovskog.
[Nerezinovaja]
"Moskva nije načinjena od gume", mogli ste čuti ljude kako kažu 90-ih. To je značilo da se grad ne može beskrajno rastezati kako bi primio sve ljude koji se žele u njega doseliti. Premda je fraza bez sumnje ksenofobična, slobodno su je koristili čak i oni koji su se doselili u Moskvu, oni koju su to učinili ranije i nisu željeli da dođu novi ljudi koji će im postati konkurencija za mjesto pod suncem zlatnih kupola.
[Ponajehovsk]
Ovo je još jedna varijanta "negumenog" grada. Ovaj naziv ponovo odražava misli nekih snobovskih Moskovljana koji nisu sretni zbog činjenice da se toliko mnogo ljudi doseljava u Moskvu u potrazi za boljim životom. "Ponajehali!", reći će neki, u smislu: "Nakupili se sa svih strana!"
Moskovljani se obično ponašaju kao da ne postoje drugi gradovi na svijetu ni druge vremenske zone osim Moskve. U šali čak kažu da "ne postoji život izvan moskovskog kružnog puta". Zato, ako s nekim razgovarate online i on spomene grad ne navodeći njegovo ime, ili spomene nazive ulica ne navodeći grad, možete biti sigurni da razgovarate s Moskovljaninom. Ljudi iz drugih regija ismijavaju stanovnike Moskve koji misle da žive u gradu "po difoltu". Ako ćemo pošteno, većina ljudi koji nisu iz prijestolnice vole je obezvređivati, pa se često za sirotu Moskvu kaže čak da nije "prava Rusija". Zato je ovaj zajedljivi nadimak razumljiv.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
