Svako tko je ikada bio u Rusiji i vidio predgrađa Moskve, Sankt-Peterburga ili bilo kojeg drugog velikog grada u zemlji poznaje ogromne stambene komplekse koji podsjećaju na divovske mravinjake.
U jednom kompleksu ponekad živi po nekoliko tisuća obitelji pod jednim krovom. No s obzirom na to da je Rusija tako velika zemlja, može izgledati neobično što ljudi biraju živjeti u stanovima u velikim stambenim kompleksima. Ipak, nije tako.
U Rusiji su veliki stambeni kompleksi neka vrsta sovjetskog nasljeđa. Nakon Oktobarske revolucije 1917. sovjetska Rusija dostigla je visok nivo industrijskog rasta, što je dovelo do ubrzane urbanizacije.
Seosko stanovništvo sjatilo se u gradove u potrazi za boljim životom. Mnogi su bili spremni živjeti u barakama ili zajedničkim stanovima, gdje je više obitelji dijelilo isti životni prostor. Uskoro su se milijuni ljudi tiskali u skromnim životnim uvjetima, bez dovoljno privatnosti i udobnosti.
50-ih godina sovjetska vlast na čelu s Nikitom Hruščovom konačno je krenula u rješavanje ovog problema, pokrenuvši masovnu državnu izgradnju stambenih blokova širom Sovjetskog Saveza.
Program je bio vrlo učinkovit i mnoge sovjetske obitelji, koje su donedavno živjele u bijednim uvjetima, postale su sretni vlasnici vlastitih stanova.
"Hruščovke", zgrade koje su se gradile brzo i jeftino, učinkovito su riješile stambeni problem u SSSR-u. Međutim, unificirana izgradnja ovih stambenih blokova dovela je do novih stambenih problema. Mnogi ruski gradovi, a posebno njihovi stambeni rajoni, postali su sivi i monotoni.
"Naši su sunarodnici bili iskreno sretni kada su se preselili u hruščovke. Ali kako je vrijeme prolazilo i hruščovke su postale uobičajena pojava, pokazali su se njihovi nedostaci", kaže Marat Galjamov, direktor kompanije za prodaju nekretnina u Kazanju.
I pored raspada SSSR-a, sovjetski pristup stambenom pitanju zadržan je i u Rusiji.
U suvremenoj se Rusiji masivni stambeni blokovi grade širom zemlje. Oni su posebno uočljivi u Moskvi i Sankt-Peterburgu, gdje je potražnja za stambenim prostorom visoka.
Ogromni stambeni kompleksi omogućavaju velikom broju ljudi da se nastani u prijestolnici, u kojoj su stanovi u kvalitetnijim zgradama bliže centru nedostižni za većinu.
U nekim luksuznim rajonima u centru Moskve jedan kvadratni metar u zgradi s tri ili četiri kata košta čak 40 000 dolara. Mnogi potencijalni kupci možda smatraju da su ove cifre nerazumne, s obzirom na to da developeri naplaćuju oko 2700 dolara po kvadratu za stan u predgrađu Moskve.
Premda neki ljudi život u takozvanim mravinjacima povezuju s nedostatkom mjesta za parkiranje, lošim prometom i slabom dostupnošću centra grada, mnogi će radije uštedjeti novac i nastaniti se na takvom mjestu, odlučujući se za veći životni prostor.
"Masovni neboderi u kojima živi veći dio populacije namijenjeni su samo za stanovanje, no ni za što drugo. Kada izađe iz stana, čovjek u stambenom rajonu želi ga što prije napustiti, odlazeći u centar grada na posao ili do najbližeg trgovačkog i zabavnog centra. Otuda nastaju zloglasne prometne gužve", tvrdi Vitalij Stadnikov, izvanredni profesor na Visokoj školi urbanistike na VŠE, u članku objavljenom 2016. godine.
S obzirom na to da mnogi Rusi vjeruju da je iznajmljivanje stana jednako bacanju para, sretni su ako mogu kupiti stan u velikim stambenim kompleksima, unatoč problemima koji to sa sobom nosi.
"Ljudi zapravo kupuju stanove u 'mravinjacima' kako bi se što brže preselili u metropolu i ne misle da će u tim stanovima ostati dugo. A pritom mnogi tamo ostaju zauvijek", kaže Galjamov.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
