Zašto su se u SSSR-u stanice metroa pravile u stambenim zgradama?

Prilikom kupovine stana u Moskvi uvijek je bitno koliko je on udaljen od najbliže stanice metroa. Od tome ovisi i cijena kvadratnog metra. A zamislite stambenu zgradu iz koje ne morate niti izlaziti i pješačiti do gradskog prijevoza – samo se spustite u prizemlje i već ste u metrou! Takve zgrade su se gradile uglavnom od kraja 1930-ih do 1950-ih. U tom je razdoblju arhitektima cilj bio maksimalno iskoristiti prostor.

Bivša zgrada sa stanovima za iznajmljivanje, Ohotnij Rjad

Sve je počelo u samom centru Moskve, kada je 1935. godine otvoren Ohotnij Rjad, jedna od prvih stanica metroa.

Ovaj dio grada je bio gusto naseljen pa je odlučeno da se kao hodnik za ulazak putnika iskoristi prizemlje starinske vile iz prvih desetljeća 19. stoljeća.

Prije izgradnje metroa, u ovoj su se zgradi izjamljivali stanovi, a u prizemlju su se nalazile prodavaonica ogledala i mesnica. Zgrada je tijekom 1930-ih preuređena.

Na gornjim katovima su uklonjeni balkoni i erkeri, a prizemlje je iskorišteno kao predvorje stanice metroa. Sada su u zgradi većinom prostorije uprave kazališta.

Neboder, Crvena vrata (Krasnije vorota)

Ova je elitna stambena zgrada jedna od "sedam sestara", kako se nazivaju neboderi napravljeni od 1947. do 1957. godine na Baštenskom prstenu ("Sadovoe koljco") u stilu "Staljinovog ampira".

U centralnom dijelu zgrade je u sovjetskom razdoblju bilo smješteno Ministarstvo prometa, a u krilima oko 270 stanova. Prizemlje služi kao ulaz u stanicu metroa "Crvena vrata".

Arhitekt Aleksej Duškin je planirao da u svim "Staljinovim neboderima" prizemlje služi kao ulaz u stanicu metroa, no je to realizirano samo u ovoj zgradi. Ulaz u metro i temelji zgrade su rađeni istovremeno da bi se dobilo na vremenu. Teren oko gradilišta je iz sigurnosnih razloga umjetno zamrznut, a zdanje je u početku imalo neznatan vertikalni nagib zbog predviđenog slijeganja tla. Kasnije se sve "sleglo" kako je bilo i planirano.

Zgrada na Prospektu mira

Stanica "Prospekt mira" na Kružnoj liniji (Koljcevaja linija) otvorena je 1952. godine. Kao ulaz služi stambena zgrada na Prospektu mira br. 38. U početku je stanica nosila naziv "Botanički vrt" (blizu je botanički vrt MGU-a).

Sama zgrada je podignuta godinu dana kasnije. Pročelje je ukrašeno bareljefima s biljnim ornamentima i odlično se nadopunjuje s predvorjem.

Zgrada u Avtozavodskoj ulici

Južni hodnik ulaza u stanicu metroa "Avtozavodska" podignut je 1943. godine kao zasebni objekt, no već je tada planirano da se kasnije tu podigne stambena zgrada.

Izgradnja je trajala nekoliko godina.

Objekt ima dvije bočne i jednu centralnu sekciju, u kojoj se i nalazi ulaz u stanicu metroa.

U predvorju se nalaze i službene prostorije radnika Moskovskog metroa.

Zgrada za željezničare

Na trgu ispred Kurske željezničke stanice ima nekoliko izlaza iz metroa, tako da se ovaj obično i ne primjećuje. Stanica "Kurska" na Arbatsko-pokrovskoj liniji metroa otvorena je 1938. godine.

Jedan izlaz je smješten u stambenoj zgradi, podignutoj 1932. godine u stilu konstruktivizma i namijenjenoj željezničarima.

Zgrada s kulom, stanica Smolenska

Ovo zdanje u obliku zamka podigao je legendarni arhitekt Ivan Žoltovski tijekom 1950-ih. On je često kritiziran zbog pretjerane dekoracije. Kulu je podigao od vlastitog novca.

Prizemlje služi kao predvorje stanice "Smolenska" na Filjovskoj liniji.

Neprimjetno dvorište, stanica Pavelecka

Hodnik stanice metroa "Pavelecka" na kružnoj liniji nalazi se u prizemlju zgrade u Novokuznjeckoj ulici.

Zgrada je podignuta tijekom 1950-ih. U njoj su prostorije državnog instituta za projektiranje metroa "Metrogiprotrans". Zdanje se naslanja na običnu stambenu zgradu. Veći dio hodnika se nalazi u dvorištu, no to se vidi samo izdaleka.