Nitko nema što Rusi imaju: Osam jedinstvenih geografskih pojava

Getty Images
Rusija se ne može pohvaliti mjestima gdje prevladavaju palme i ružičasti plamenci, ali i ona ima takve geografske lokalitete od kojih zastaje dah.

Pogledajte je li vam je nešto od ovoga poznato.

1. Najveći aktivni vulkan Euroazije

Ključevski, najviši i najaktivniji vulkan Euroazije.


Da, on se nalazi u Rusiji. Ali to ne znači da ljudi u Rusiji često posjećuju vulkane. Većina Rusa nikada nije ni vidjela vulkan. Stratovulkan Ključevski je visok 4750 metara i vrlo je aktivan. To je lijep, strm i simetričan konus. Unesen je na listu svjetskog nasljeđa UNESCO-a. Nalazi se u Ust-Kamčatskom rajonu. Od 1697. godine na ovom području redovno pada kiša od istopljene lave i pepela. Ljudi su se samo nekoliko puta popeli na vrh, jer postoji opasnost od neočekivanog izbacivanja lave, što je u prošlosti prouzrokovalo smrtne slučajeve. Autohtona plemena smatraju da je ova planina sveto mjesto. Odatle je, kako oni vjeruju, potekao svijet.

2. Jezero s pet katova


Na Barentsovom moru blizu Kolskog poluotoka postoji otok Kildin. U njemu se krije jezero Mogiljnoje. Ono je još uvijek enigma za znanstvenike, te se smatra da bi mu u ime znanosti trebalo dati poseban zaštićeni status.

Jezero je duboko samo 17 metara, ali je poznato po tome što ima pet zasebnih slojeva vode i u svakom od njih su posebni uvjeti koji definiraju oblike života. Gornji sloj se sastoji od šest metara čiste vode. U njemu žive slatkovodne ribe i organizmi. Ispod njega, na četvrtom katu, voda je pomalo slana tako da u njoj živi više morskih vrsta, među njima meduze i rakovi. Nekoliko metara niže je prisustvo morskih vrsta još veće. Znanstvenici ih često tretiraju kao "zarobljenike" jezera Mogiljnoje jer su oni tu dospjeli iz Barentsovog mora. Zatim slijedi sloj crvene vode. Boju je dobio od milijardi crvenih bakterija koje djeluju kao neka vrsta tampon-zone. Ona štiti gornje slojeve od destruktivnog sloja ispod spomenute razine. Taj donji sloj je pun otrovnog hidrogen-sulfida. U njemu žive samo bakterije koje mogu opstati bez kiika.

Ured Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF) u Rusiji skreće pažnju da je potrebno dati poseban zaštićeni status jezeru Mogiljnoje, pored statusa federalog rezervata koje ono već ima. Znanstvenici već 200 godina pokušavaju objasniti pojave u ovom jezeru, ali je puno toga za njih još uvijek tajna.

3. Ukupna površina ruskih rezervata i nacionalnih parkova je veličine Francuske

Nižnješavlinsko jezero u Koš-Agačkom rejonu Republike Altaj.


U Rusiji ima 70 rezervata, 49 ogromnih nacionalnih parkova i 103 rezervata prirode, što čini oko 4% teritorije Ruske Federacije. Gdje god se nađete u Rusiji, uvijek negdje u blizini postoji teritorij s prirodom koja kao da nije s ovoga svijeta.

Pogledajte ovih deset mjesta koje je portal Russia Beyond obilježio kao nešto što treba bar jednom u životu posjetiti.

4. Najveća močvara na svijetu

Vasjugan – najveća močvara na sjevernoj polutki.


Netko će reći da to i nije baš za pohvalu, ali samo zamislite da je u pitanju 55 000 kvadratnih kilometara. To je močvara veličine gotovo kao Hrvatska.

Vasjuganska močvara se nalazi u Zapadnom Sibiru između rijeka Ob i Irtiš. Ona je važan slatkovodni resurs. U ovoj močvari žive mnoge prirodne vrste. Nije popularna turistička destinacija iako je močvara prilično plitka, ali će mnogima vjerojatno biti zanimljiva za posjetiti.

5. Najstarija planina na svijetu

Planina Karataš u Republici Altaj.


Najstariji planinski lanac na svijetu je Barbeton u Južnoj Africi. On je star oko 3,6 milijardi godina. Međutim, kada je riječ o zasebnim planinama (nezavisno od velikih planinskih lanaca), onda je ruska planina Karandaš (u prijevodu "Olovka") rekorder s nevjerovatnih 4,2 milijarde godina. Ako se uzme u obzir činjenica da je naš planet star 4,6 milijardi godina, onda je to zaista nešto fantastično. Što se tiče Uralskih planina, one su, generalno gledano, nešto starije od 350 milijuna godina.

Starost ove planine nije jedina njena zanimljivost. Karandaš se gotovo u cjelini sastoji od izrandita, potpuno neorganskog kamena, uglavnom crne boje i velike gustoće. Pojedini znanstvenici smatraju da je ova supstanca izvanzemaljskog porijekla.

6. Najveća tajga na svijetu

Ako tražimo najveće šumske površine, onda su to tropske šume Amazona čija je površina (5,5 milijuna kvadratnih kilometara). Ali tajga je, pored oceana, i dalje najveći biom na svijetu. Najveće tajge su Istočnosibirska i Kanadska. Teško ih je izmjeriti, jer se različito tretira tajga u Rusiji i Sjevernoj Americi, gdje se termin borealna šuma koristi za dio pokriven šumom, a tajga je nepristupačan i neplodan teritorij sjevera.

Sibirska tajga ima površinu od skoro 15,5 milijuna kvadratnih kilometara. Prostire se od tundre na sjeveru do umjerenih mješovitih šuma na jugu Rusije. Graniči s Mongolijom i Kinom. Obuhvata 9% ukupnog kopna planeta. Flora i fauna tajge su neobični po prilagodljivosti – izdržavaju temperaturu od +40 stupnjeva ljeti do -62 stupnja Celzijusa zimi.

Istočnosibirska tajga je po vrstama biljaka i životinja najbliža kontinentalnoj Americi s kojom je nekada bila povezana Beringovim kopnenim mostom.

Ujedno je Zapadni Sibir mjesto i gdje se nalazi najveća ravnica na svijetu.

7. Najdublje jezero na svijetu


Bajkal se nalazi negdje između Južnog Sibira i Mongolije. To je najdublje jezero na svijetu, a ujedno je i najveći slatkovodni rezervoar – sadrži ukupno 23 kubna kilometra vode.

Sve najveće rijeke svijeta – od Amazona do Ganga –morale bi teči godinu dana da bi napunile Bajkal. Bajkalski bazen sadrži oko 300 rijeka.

Ovo drevno jezero se izlijeva u rijeku Angaru, koja se ulijeva u Jenisej, a ovaj teče na sjever prema Arktiku. Bajkal se, kao i Atlantski ocean, svake godine širi za par centimetara zbog postepenih tektonskih pomjeranja.


Bajkal je poslužio kao polazište za podvodno proučavanje neutrona – u ovo jezero je spušten prvi podvodni neutronski teleskop na svijetu koji je namijenjen za izučavanje procesa u svemiru i traganje za novim česticama, a među njima i onih koje su vrlo slične legendarnoj tamnoj materiji. Bajkalski dubokovodni neutronski teleskop je dio višenamjenskog laboratorija ovog jezera i dio globalne mreže neutronskih teleskopa GNN.

8. Rusija je jedina zemlja na svijetu koja graniči s 12 mora i 16 zemalja.

Zabajkalska regija.


Rusija graniči s 12 mora iz tri oceana. To su Baltičko, Crno, Azovsko, Barentsovo, Bijelo, Karsko, Laptevsko, Čukotsko, Istočnosibirsko, Ohotsko i Beringovo more. Na tom spisku nije Kaspijsko more, jer je ono zapravo jezero.

S obzirom na sve to, neobična je činjenica da Rusija gotovo da nema izlaz na luke u kojima se voda ne zamrzava tokom cijele godine. Rusija posjeduje ogromne morske resurse, ali bi situacija s trgovačkim putevima mogla biti i bolja, čak i u Tihom oceanu gdje se brod odmah nađe u japanskim teritorijalnim vodama čim napusti luku.

I u obrambenom smislu situacija nije jednostavna s obzirom da se Rusija graniči sa 16 zemalja, što je dvostruko više od Kine.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće