Organi za izvoz: u Rusiji će praviti srčane zaliske za Europu

Ria Novosti/Aleksandr Kondratuk
U listopadu ove godine je u Samari otvoren međunarodni biotehnološki laboratorij za stvaranje srčanih zalizaka. Znanstvenici planiraju početi s njihovim isporukama u Europsku uniju u sljedećih pet godina.

U Samari, na jugoistoku Rusije, pravit će srčane zaliske. U projektu sudjeluje Samarsko državno medicinsko sveučilište (SamGMU), Sveučilište Heinrich Heine iz Düsseldorfa te Samarsko državno aerosvemirsko sveučilište (SGAU).

 

U očekivanju srca

Prema podacima Znanstvenog centra za srčanu kirurgiju Bakulev, danas oko 60 tisuća ljudi čeka na presađivanje srčanih zalizaka. Kako je za RBTH izjavio Aleksandr Kolsanov, organizator projekta i direktor Institucije za inovacijski razvoj SamGMU, u većini slučajeva bolesnicima stavljaju mehaničke zaliske. Nakon takve operacije pacijenti moraju doživotno primati antikoagulanse. Osim toga, ako se operacija radi na djeci, zalizak se mora mijenjati, jer srce raste, a mehanički zalizak ne raste.

Ni biološki zalisci nisu lišeni nedostataka. To je loša kompatibilnost, što dovodi do kalcinoze – teškog oblika patologije. Te zaliske ne naseljavaju stanice organizma, ne obnavljaju se te se brzo istroše. Zbog toga se često mora raditi presađivanje.

Izum novog laboratorija trebao bi osigurati kardiologe dostupnim biozaliscima, smatra Kolsanov.

''Imamo bogat materijal rada s biomaterijalima, pravimo različite materijale za transplantaciju, ali zaliscima se još uvijek nismo bavili'', izjavio je Kolsanov.

 

Kako nastaje zalizak?

Na prvoj etapi ruski znanstvenici namjeravaju iskoristiti iskustvo Njemačke. Potom, u 2016. i 2017., planiraju usavršiti njemačku tehnologiju te na njezinoj bazi napraviti vlastitu.

Zalisci će se izrađivati u Samari metodom tkivnog inženjeringa. Za to je potrebno izvući zalizak iz srca donatora. Nakon toga u posebnim, ''čistim'' uvjetima iz zalizaka srca uzimaju stanični materijal, da bi se osigurala njegova imunološka kompatibilnost s čovjekom. Dobiveni proizvod spreman je za čuvanje i transplantaciju.

 

Planovi za budućnost

Prema riječima Kolsanova, zalisci su prvi korak. Laboratorij mora svladati svjetsko iskustvo iz decelularizacije (procedura u kojoj se iz organa ispiru stanice tako da ostaju samo proteini koje su stanice izlučile).

''Već sljedeće godine planiramo praviti sudove i mokraćne kanale. Potom ćemo se baviti organima – srcem, plućima, bubrezima, kasnije ćemo razrađivati metode njihovog modificiranja radi ubrzavanja primanja presađenog tkiva'', priopćava Kolsanov.

Zalisci će se usađivati u kardiološkim centrima. Prvo u Samari i Samarskoj oblasti, potom u velikim federalnim centrima Rusije, potom u državama Carinskog saveza. Za pet godina znanstvenici ih žele isporučivati u države EU. Izumitelji smatraju da će njihova cijena biti manja od svjetske, a da će kvaliteta odgovarati onim koji već postoje na tržištu.

Kirill Kaem, Izvršni direktor klastera za biomedicinsku tehnologiju Skolkovo, smatra da projekt samarskih znanstvenika ima perspektivu za međunarodno tržište. Ipak, ograničenje za izvoz biomaterijala u inozemstvo predstavlja prepreku.

''Izvoz bioloških objekata iz države zahtijeva specijalne dozvole. Dakle, znanstvenici će morati prevladati određene prepreke. Pri Carinskom komitetu RF radi specijalna komisija, koja svaki put ponovno razmatra pitanje i uvijek ne donosi odluku u korist izumitelja. Na žalost, postojalo je već takvo iskustvo odbijanja kompanija iz centra Skolkovo'', rekao je. 

Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće