Tajanstvene morske spužve liječe rak

Alamy/Legion Media
Ruski znanstvenici su otkrili novo antikancerogeno sredstvo. Oni su tijekom pomorskih ekspedicija do obala Kurilskih iz dalekoistočne morske spužve izdvojili spoj koji uništava stanice raka, točnije, prisiljava ih da same sebe uništavaju.
''Popravljanje'' DNK-a: Može li nova metoda pobijediti neizlječive bolesti?
Grupa istraživača iz MGU Lomonosov otkrila je novi mehanizam reparacije, odnosno obnove molekule DNK-a.

Znanstvenici su otkrili novi antikancerogeni spoj monanhocidin A u dalekoistočnim morskim spužvama Monanchora pulchra koje obitavaju u sjeverozapadnom dijelu Tihog oceana.

Ovo sredstvo se po svom djelovanju bitno razlikuje od većine poznatih antikancerogenih kemoterapijskih preparata. Ono kod stanica raka izaziva takozvanu autofagiju, tj. „samovarenje”.

Ova istraživanja se vrše u Tihooceanskom institutu za bioorgansku kemiju „Beljakov” (TIBOH) u Vladivostoku i u Laboratoriju za eksperimentalnu onkologiju njemačke klinike Eppendorf u Hamburgu.

„To je vrlo rijedak mehanizam i ovaj spoj je jedno od malobrojnih takvih otkrića”, rekao je za RBTH Valentin Stonik, član Ruske akademije znanosti i direktor Instituta TIBOH. „Otkrili smo novi mehanizam koji otvara mogućnosti za stvaranje novih antikancerogenih preparata”.

 

Mogućnosti dalekoistočnih morskih spužvi

Morske spužve su i ranije bile poznate kao izvor moćnih antikancerogenih agenasa. Na primjer, znanstvenici sa Sveučilišta Leeds u Velikoj Britaniji uspjeli su 2014. godine iz spužve Halichondria okadai dobiti preparat eribulin protiv raka dojke. Ovo sredstvo ne liječi karcinom u potpunosti, ali je za vrijeme kliničkih ispitivanja na 1 800 pacijenata dokazano da je u prosjeku produžavalo život za pet mjeseci. Međutim, sada su prvi put istražene biološki aktivne supstance koje sadrže dalekoistočne morske spužve Monanchora pulchra.

Tajne dubina jezera Vostok i genom drevnog čovjeka

„Naš institut se godinama bavi istraživanjima u Svjetskom oceanu. Sada je u tijeku naša 47. ekspedicija u području Komandorskih i Kurilskih otoka”, kaže Stonik. „Na samom znanstveno-istraživačkom brodu ’Akademik Oparin’ vrši se biološko testiranje prikupljenih uzoraka, a isto frakcija i ekstrata koji su od njih dobiveni. Na osnovi toga se biraju objekti za dalje proučavanje. U jednoj od prethodnih ekspedicija ta morska spužva je izabrana za istraživanje sa ciljem da se iz njega dobiju novi prirodni spojevi”.

Supstanca Monanhocidin A izdvojena je tijekom ekspedicije, a zatim je istraživanjima u laboratorijama ovog Instituta 2010. godine pristupila Tatjana Makarjeva, doktorica kemijskih znanosti. Antikancerogena svojstva spužvi istražuju se već duže od pet godina.

 

Kada će se pojaviti lijekovi?

"Mi smo našli prototip za stvaranje novih lijekova, tj. izdvojili smo individualnu supstancu, ustanovili njenu strukturu i proučili njena svojstva, a to je vrlo složen i dugotrajan posao."

Valentin Stonik, direktor Instituta TIBOH

Znanstvenici smatraju da je zasada rano govoriti o tome u kojoj mjeri je monanhocidin A učinkovitiji i sigurniji od postojećih preparata. Da bi se to saznalo potrebno je izvršiti dodatna farmakološka istraživanja. „Našli smo prototip za stvaranje novih lijekova, tj. izdvojili smo individualnu supstancu, ustanovili njenu strukturu i proučili njena svojstva, a to je vrlo složen i dugotrajan posao”, objasnio je za RBTH Valentin Stonik. Ipak, već sada se može reći da će ovo otkriće omogućiti stvaranje nove grupe antikancerogenih preparata.

Otkriće primorskih znanstvenika je pokazalo da je medicinska otpornost stanica raka problem koji se može riješiti. Istraživanja su vršena na preparatu cisplatin, a on je jedan od najčešće korištenih u kliničkoj praksi. Ispostavilo se da monanhocidin A može ubiti stanice raka koje su otporne na klasične medicinske preparate.

Sada znanstvenici planiraju sljedeće faze istraživanja – traže načine za dobivanje nove supstance u velikim količinama putem organske sinteze ili pomoću biotehnologija. Osim toga, potrebno je detaljnije proučiti popratne pojave ovih spojeva na ljudski organizam, kao i druga njihova važna svojstva. Ranije su se istraživanja vršila samo na pojedinim linijama stanica raka, a sada ovu supstancu trebaju testirati na životinjama.

 „To je zasada samo početak puta, ali mnogo obećava”, kaže Valentin Stonik. „Mi smo sada u fazi koju znanstvenici nazivaju ’drug discovery’, što znači da se pojavila ideja za stvaranje novog lijeka”.