Anatolij Bruškov, doktor geološko-mineraloških znanosti i šef katedre za geokriologiju Geološkog fakulteta Moskovskog državnog sveučilišta, preko šest godina je eksperimentirao na miševima, ubrizgavajući im ove drevne bakterije. Glodavci su uslijed toga živjeli duže i aktivnije. Zatim je odlučio da djelovanje bacila ispita i na sebi.
Novi virus Mollivirus sibericum otkriven je na sjeveroistoku Sibira. Prema Bruškovljevim riječima, Bacillus F je star oko tri milijuna godina i sačuvao se do današnjeg dana samo zahvaljujući zoni vječitog snijega i leda. Bruškov je ovaj bacil otkrio tijekom ekspedicije u Jakutiji.
„Odmah nas je iznenadilo to što ovaj organizam ne pokazuje znake starenja”, objašnjava ruski znanstvenik. „Kolege i ja smo ga razmnožili i počeli proučavanje. Ispostavilo se da, iako stanica ove bakterije nalikuje ljudskim stanicama, ona živi duže. Počeli smo miševima ubrizgavati kiselinu s Bacillus F i utvrdili smo da ti miševi žive 20-30% duže nego inače”. A kada je postalo jasno da Bacillus F jača i imunitet, Bruškov je najprije proučio sve moguće prateće učinke, a potom ovu kiselinu isprobao i na sebi. „Nijednog trenutka nisam zažalio zbog toga”, izjavio je on za RBTH.
Još jedna šansa za život
Kiselina je gotovo odmah dobila naziv „eliksir mladosti”, usprkos velikom broju sumnjičavih kolega. „Zanimljivo je da bakterije uginu čim uđu u organizam, i to uginu istovremeno, a miševi kao da ponovno ožive”, objašnjava biolog Vladimir Rjepin, koji je bio šef laboratorija u vrijeme kada su ispitivanja počela.
Znanstvenici su miševe doslovno spašavali od smrti. „Zamislite starog miša, koji je proživio prosječan životni vijek od 600 dana. Odjednom, poslije injekcije, počinje se ponašati kao mlad miš!”, oduševljeno priča Repin. „Svi parametri organizma se normaliziraju i miš živi još oko godinu dana, tj. za trećinu duže nego prosječan pripadnik njegove vrste”.
Znanstvenici pretpostavljaju da Bacillus F može pomoći ljudima da žive oko 140 godina. Međutim, prema njihovom mišljenju, još je rano govoriti o industrijskoj proizvodnji bacila. Najprije treba proučiti mehanizam održanja vitalnosti bakterija.
Neizvjesna budućnost bacila
„Atipičan stanični zid i specifičan kemijski sastav bjelančevina ovog bacila izazivaju intenzivniju reakciju imunog sustava nego kada drugi mikroorganizmi dospiju u tijelo. Činjenica je da izaziva značajno jačanje imuniteta. Ali zasad nije poznato kakvo je djelovanje bacila u dugoročnoj perspektivi”, komentarira ovo otkriće Nadežda Mironova, starija znanstvena suradnica Instituta za kemijsku biologiju i fundamentalnu medicinu Sibirskog odjeljenja Ruske akademije znanosti.
Znanstvenici su utvrdili „pokretače” bakterija ili, govoreći znanstvenim jezikom, medijatore, koji navode imuni sustav organizma da reagira na injekcije sa Bacillus F. To su dvije supstance koje imaju osobinu reguliranja imunog sustava – glautamat i taurin. Osim toga, genom Bacillus F je znatno duži nego kod drugih poznatih bacila. Znanstvenici su u njegovom sastavu otkrili još 600 ranije nepoznatih gena.
„Uvjeren sam da ćemo među tim genima pronaći onaj koji je zaslužan za dugovječnost. Taj gen je ovoj bakteriji omogućio opstati milijunima godina i naša je dužnost ponuditi ga farmaceutskim kompanijama”, smatra član Ruske akademije znanosti i direktor Instituta za kriosferu Zemlje Vladimir Meljnikov. „Ali pred nama je ogroman posao, iako su već sad neki eksperimenti pomogli miševima, recimo, obnoviti reproduktivnu moć i ponovno se početi razmnožavati”.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
