Sibirski znanstvenici razrađuju umjetno srce

U Rusiji samo 10% onih, koji zatraže presađivanje srca, dobiju transplantaciju, govori Sergej Gotje, glavni stručnjak koji se bavi transplantacijom (u SAD-u, recimo, taj indeks iznosi 58%). Oko 60% pacijenata umire a da nisu dočekali svoj organ.

„Etnogeni“ - Stanične tehnologije i sprečavanje pojave genetskih bolesti Stanične tehnologije u Rusiji pokazuju konkretne rezultate: otvara se novi laboratorijski kompleks za proizvodnju staničnih preparata i pružaju se ozbiljne usluge u području regenerativne medicine i genetike.

Pritom je u Rusiji na snazi presumpcija pristanka na posthumno doniranje organa. To znači da, ako čovjek tijekom svojeg života nije izrazio svoj neslaganje s uzimanjem njegovih organa nakon smrti, on se priznaje kao donator. Ipak, često rođaci se izjašnjavaju protiv presađivanja. U 2014. Levada-centar je napravio anketu u kojoj se pokazalo da većina Rusa ne vjeruje liječnicima, jer nisu uvjereni da će spasiti život budućih potencijalnih donatora.

''Ruskom zdravstvu potrebni su umjetni 'motori' za srce'', priopćio je Dmitrij Bogdanov, doktor medicinskih znanosti. ''Iako tijekom korištenja takvih uređaja, kako pokazuje praksa, često nastaje embolija, koja može dovesti do smrti''. Ipak, izumitelji novog implantata, koji pumpa krv iz jednog dijela srca u drugu, obećavaju da njihov uređaj neće imati takvih problema.

Što je lakši, postoji manje rizika?

Proizvodnjom novog implantata bavi se Institut teoretske i primijenjene mehanike pri Ruskoj akademiji znanosti. Prototip uređaja trenutno prolazi kroz testiranje u Institutu za patologiju krvotoka Mešalkin u Novosibirsku. Prema riječima novosibirskih znanstvenika, njihov uređaj je dvaput lakši, značajno jeftiniji od istih takvih uređaja, a pritom je u stanju minimizirati rizik embolije.

Transplantacija glave – fantastika ili stvarnost?

''Maleni motor, koji pumpa krv, ušiva se u tijelo čovjeka, izravno pod srcem. On ga može nositi sve do svoje smrti ili dok ne nađe novi organ za presađivanje. Sad radimo na tome da napravimo uređaj što lakšim. To će mu omogućiti da se prilagodi načinu života čovjeka. Isto tako, zbog malene težine smanjuje se rizik od embolije'', akademik Vasilij Fomin iz Instituta izjavio je za RBTH.

Već postojeći strani uređaji su težine do 300 grama. Ruski će, obećavaju znanstvenici, imati težinu od 100-150 grama. ''Ruska znanost je dugo vremena konstruirala oružje, pravila avione, a trebala se baviti čovjekom i njegovim zdravljem! Sad hvatamo zaostatke'', govori Fomin.

Ekonomija srca

Danas takva pumpa košta otprilike 250 tisuća eura. Još se ne zna kolika je cijena ruskog uređaja, ipak obećavaju da će biti ''značajno jeftiniji''. Izumitelji se slažu da danas na tržištu implantanata postoji monopol, pa kompanije prodaju uređaje vrlo skupo. ''Oni znaju da će čovjek, kojem je potrebno srce, platiti bilo koju sumu za njegovu 'zamjenu'!''. Zbog toga je potrebno napraviti konkurenciju na tržištu'', uvjeren je Fomin.

Više o medicini u Rusiji

Ruski fond za fundamentalna istraživanja izdvojio je sumu za konstruiranje nove pumpe. No bez obzira na financijsku podršku od strane države, proizvodnja ''sibirske srčane pumpe'' i njezin izlazak na tržište neće se dogoditi tako uskoro. Znanstvenici zasad ništa ne govore o konkretnim rokovima.

''Isprva moramo doraditi naš uređaj, potom će Institut za patologiju krvotoka provesti testiranje na bikovima ili svinjama: šivat će im pumpe te promatrati njihovo zdravstveno stanje. Tek nakon toga bit će moguće provesti kliničko ispitivanje na čovjeku, proučiti emboliju i promatrati hidrodinamiku'', rekao je predstavnik instituta.