Kako je Zimski dvorac u Sankt-Peterburgu pretvoren u bolnicu tijekom Prvog svjetskog rata

08. VELJ 2023.

Aleksandra Guzeva

Javna domena

Nikolaj II. i njegova obitelj dozvolili su da se Zimska palača pretvori u veliku ambulantu, o čemu svjedoče ove fotografije kraljevskih dvorana za balove i primanja načičkanih krevetima s ranjenicima.

Prvi svjetski rat bio je težak za Rusko Carstvo i jedan je od razloga njegovog pada i revolucije koja je uslijedila. Zemlja se suočila s ogromnim gubicima i obitelj Romanov aktivno je pomagala potrebe fronta, dok su se carica i princeze pridružile Crvenom križu i njegovale ranjene vojnike.

U zemlji su nedostajale medicinska njega i bolnice, pa je Nikolaj II. naredio da se službena carska rezidencija, Zimski dvorac, pretvori upravo u bolnicu (on i njegova obitelj živjeli su u Carskom Selu izvan grada od 1904. godine). Bolnica je dobila ime po nasljedniku ruskog trona Alekseju Nikolajeviču i bila je otvorena od 1915. do Oktobarske revolucije 1917. godine, kada su je zatvorili boljševici, prebacivši pacijente u druge klinike.

Oko šest svečanih dvorana korištene su kao bolnički odjeli, a posebna su mjesta određena za postoperativno liječenje i previjanje. Zimski je vrt korišten za kupaonice i tuševe. Vojna galerija Zimskog dvorca u kojoj su izloženi portreti sudionika rata 1812.–1814. služila je kao skladište posteljine i soba za rendgen.

Kirurška ambulanta sastojala se od 1000 kreveta, a bolničko je osoblje brojalo više od 200 ljudi, uključujući glavnog liječnika, 34 doktora, 50 medicinskih sestara, 120 bolničara, 26 članova kućnog osoblja i deset službenika.

Bolničko osoblje u dvorani Sv. Nikolaja