Vladislav Tretjak, golman hokejaške reprezentacije SSSR-a
Vjačeslav Un Da-sin/TASSLegendarni sovjetski hokejaš bio je čuven s obje strane "želkjezne zavjese". Bio je golman u reprezentaciji SSSR-a.
Tretjak je počeo trenirati relativno kasno, 1963. kada je imao 11 godina. Pa ipak, početkom 1970-ih već je postao poznat u SSSR-u, jer je igrao za legendarni CSKA i za sovjetsku reprezentaciju koja je na Zimskim olimpijskim igrama 1972. godine osvojila zlato.
Tijekom svoje karijere Tretjak je stekao nevjerojatnu slavu. Osvojio je četiri olimpijske medalje i nekoliko prvenstava i svjetskih kupova. Međutim, na međunarodnom je nivou postao čuven kada je zadivio navijače s one strane "željezne zavjese" svojim nastupom u Super seriji "SSSR-Kanada" 1972. godine, kada su Sovjeti igrali osam utakmica protiv Kanađana. Tretjak je rano prestao igrati za "Zbornuju" (imao je samo 32 godine) i nikada nije igrao u NHL-u, ali mnogi stručnjaci u Rusiji i inozemstvu smatraju da je on jedan od najboljih hokejaša 20. stoljeća.
Sovjetski golman Lav Jašin
Legion MediaOvaj je legendarni sovjetski golman napravio čitavu revoluciju u nogometu i postao uzor za sve golmane koji će doći poslije njega. Prije nego što se pojavio Jašin, uobičajena praksa svih golmana bila je da pasivno stoje na golu. Lav Jašin je to zauvijek promijenio svojim aktivnim prisustvom na terenu i organizacijom obrane. On je uveo praksu da golman trči ususret napadačkom igraču i ta je praksa već odavno postala standard u nogometu.
Jašin je osvojio zlato na Ljetnim olimpijskim igrama u Melbourneu 1956. godine. U svojoj profesionalnoj karijeri obranio je preko 150 kaznenih udaraca i zbog toga je proglašen najpouzdanijim golmanom u povijesni nogometa. Zbog njegove crne uniforme i inovativnog stila dobio je nadimke "Crna pantera", "Crni pauk" i "Crna hobotnica".
Velika sportska arena Centralnog stadiona "V. I. Lenjin". Laka atletika. Skokovi s motkom. Sergej Bubka (SSSR) prije skoka.
Mihail Černičkin/TASSOvaj je sovjetski sportaš ušao u povijest kao prvi skakač s motkom koji je savladao visinu od 6,0 i 6,10 metara. Pobijedio je na šest svjetskih prvenstava zaredom i osvojio olimpijsko zlato 1988. Bubka je 35 puta oborio svjetski rekord u skoku s motkom za muškarce.
Bubkin rekord je 2020. godine oborio švedski sportaš Armand Duplantis, ali je Sergej Bubka ostao legenda ovog sporta i jedan od malobrojnih sportaša koji su primljeni u "Kuću slavnih" Međunarodne asocijacije atletskih federacija. Poslije raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, Bubka je kao rođeni Ukrajinac postao državljanin te zemlje.
Irina Rodnina i Aleksandar Zajcev, svjetski i europski prvaci u umjetničkom klizanju u paru, 1974.
Valentin Kuzmin/TASSLegendarna sovjetska sportašica slučajno je počela trenirati umjetničko klizanje. U djetinjstvu je Rodnjina 11 puta bolovala od upale pluća još u predškolskom uzrastu. Sa željom da spriječe napade bolesti u budućnosti, roditelji su je doveli na klizalište u Moskvi i ta je odluka bila sudbonosna.
Početkom 1970-ih Rodnjina je postala jedina klizačica u povijesti ovog sporta koja je pobijedila na deset svjetskih prvenstava zaredom i osvojila tri olimpijska zlata zaredom – 1972., 1976. i 1980. godine. Kada se povukla iz sporta, Rodnjina se posvetila politici i 2007. godine je postala zastupnica ruskog parlamenta.
Dobitnik Šahovskog Oscara 1982, najbolji velemajstor godine iz Bakua, Gari Kasparov tijekom četvrtfinalnog meča kandidata za svjetskog prvaka u šahu s velemajstorom Aleksandrom Beljavskim.
Aleksandar Jakovljev/TASSGari Kasparov je rođen u Azerbajdžanu od majke Armenke i oca Židova. Kasparov je jednom prilikom rekao da se osjeća kao Rus, a igrao je pod sovjetskom zastavom jer je Azerbajdžan do 1991. godine bio dio Sovjetskog Saveza.
U svojoj 19. godini Kasparov je na šahovskoj rang-listi bio drugi na svijetu. Ispred njega je bio sovjetski šahist Anatolij Karpov. Njihovo rivalstvo dobro je poznato u povijesti šaha. Kasparov je imao 22 godine kada je 1985. pobijedio aktualnog prvaka i postao najmlađi neosporni prvak svijeta u šahu. Od tada je Kasparov bio "broj jedan" na svjetskoj šahovskoj rang-listi i u tom je statusu proveo rekordnih 255 mjeseci.
Poslije povlačenja iz sporta, Kasparov se posvetio ruskoj politici, pridržavajući se oštrih kritičkih stavova prema rukovodstvu zemlje. Danas on živi u New Yorku.
Igrač hokejaške reprezentacije SSSR-a V. Harlamov,1972.
Vjačeslav Un Da-sin/TASSNapadač Valerij Harlamov bio je živa legenda za milijune sovjetskih ljubitelja hokeja. Dominirao je u sovjetskom i međunarodnom hokeju od kraja 1960-ih do svoje prijevremene smrti 1981. godine kada su mu bile samo 33 godine.
I pored toga što nije bio dovoljno korpulentan, Harlamov je dominirao na terenu zahvaljujući ogromnoj brzini i majstorstvu. U reprezentaciji SSSR-a osvojio je dvije zlatne olimpijske medalje 1972. i 1976. i jednu srebrnu 1980. godine. Danas, kada je prošlo mnogo godina od njegove smrti, Harlamov se i dalje smatra jednim od najboljih hokejaša svih vremena, a 2005. godine je primljen u Hokejašku "Kuću slavnih".
Sovjetski dizač utega Jurij Vardanjan osvojio je zlatnu medalju na Svjetskom prvenstvu u Palači sporta "Izmajlovo".
Gerbert Bagdasarjan/TASSOvaj sovjetski Armenac ušao je u povijest ovog sporta kao čovjek koji je postavio nekoliko svjetskih rekorda. Vardanjan je, između ostalog, prvi dizač utega koji je podigao ukupno 400 kg u težinskoj kategoriji 82,5 kg.
Vardanjan je četiri puta bio prvak SSSR-a i to je bilo 1977., 1979., 1981. i 1982. godine, i pet puta prvak Europe – 1977., 1978., 1980., 1981. i 1983. Osvojio je i zlato na Ljetnim olimpijskim igrama 1980. u Moskvi.
Poslije raspada SSSR-a Vardanjan je nastavio karijeru u armenskoj politici.
Svjetska prvakinja u brzom klizanju Lidija Skoblikova.
Jurij Somov/SputnikOva sovjetska sportašica pobrinula se da Sovjetski Savez dominira u ovom spotu na Olimpijskim igrama 1960. godine. Skobljikova je prva u svijetu osvojila ukupno 6 zlatnih medalja na Zimskim olimpijskim igrama. Ona je 1964. godine prva osvojila 4 zlatne medalje na jednoj Zimskoj olimpijadi. Tijekom svoje karijere Skobljikova je osvojila 25 zlatnih medalja na svjetskim prvenstvima i 15 zlatnih medalja na nacionalnim prvenstvima SSSR-a.
Larisa Latinjina, olimpijska prvakinja u gimnastici.
David Šolomovič/SputnikOva sovjetska sportašica rođena je u Ukrajini kada je to bio dio Sovjetskog Saveza. Počela je karijeru s 19 godina i brzo stekla međunarodnu slavu. Latinjinoj se često pripisuje najveća zasluga za to što je Sovjetski Savez postao dominantna sila u ovom sportu.
Od 1956. do 1964. godine Latinjina je osvojila 14 olimpijskih medalja u pojedinačnom i 4 u ekipnom natjecanju. Na XIV. svjetskom prvenstvu u sportskoj gimnastici u Moskvi sudjelovala je iako je bila u četvrtom mjesecu trudnoće i osvojila 5 od ukupno 6 titula.
Oleg Blohin, Svjetsko prvenstvo u Meksiku 1986. godine.
David Cannon/Allsport/Getty ImagesOvaj legendarni sovjetski nogometaš rođen je u Kijevu u Ukrajinskoj Sovjetskoj Socijalističkoj Republici. Blohin je 1952. godine igrao za kijevski "Dinamo" i reprezentaciju SSSR-a. Tijekom svoje karijere postigao je 42 gola za "Zbornuju" i stekao zvanje najboljeg golgetera svih vremena u povijesti sovjetske reprezentacije.
Više od 100 puta sudjelovao je u sovjetskim natjecanjima, a za reprezentaciju SSSR-a na olimpijskim igrama nastupao je 1972. i 1976. godine. Sudjelovao je i na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1986. Dobitnik je prestižne nagrade "Zlatna lopta", a 1975. je proglašen europskim nogometašem godine. Sve u svemu, Blohin se s pravom smatra jednim od najvećih nogometaša svih vremena. Kada je Ukrajina postala neovisna država, bivši nogometaš i trener u dva je mandata izabran za zastupnika ukrajinskog parlamenta.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
