Zašto je u Moskvi uoči posjeta američkog predsjednika Nixona srušena cijela stambena četvrt

Povijest urbanog razvoja u Moskvi u 20. stoljeću uvijek je, na ovaj ili onaj način, bila rezultat političkih odluka. Jedan je od takvih primjera priča o transformaciji jedne četvrti u neposrednoj blizini Kremlja, nedaleko od katedrale Krista Spasitelja.

Stambena četvrt u blizini Kremlja

Početkom 1930-ih, nakon što su boljševici minirali katedralu Krista Spasitelja, gradske su vlasti također srušile nekoliko stambenih zgrada u susjednim ulicama Prečistenka, Ostoženka, Znamenka i Volhonka. Prema općem planu obnove Moskve iz 1935., koji je odobrio Josif Staljin, tim je dijelom grada trebala prolaziti Avenija Palače Sovjeta. Pustara ispred veličanstvene Kuće Paškova, nastala nakon rušenja, dobila je ime Trg Borovickih vrata. Tom je prilikom nekim čudom preživjela mala susjedna četvrt koja se sastojala od dvokatnica i četverokatnica - možete ih vidjeti na poslijeratnim fotografijama tog područja.

Trg Borovickih vrata

Arhivska fotografija

Ovih nekoliko zgrada bile su posljednje preživjele stambene zgrade u neposrednoj blizini Kremlja. Upravo su zato i one na koncu srušene.

Predsjednička ruta

22. svibnja 1972. Richard Nixon, 37. američki predsjednik, stigao je u službeni posjet Moskvi. Predsjednička je kolona trebala krenuti iz zračne luke Vnukovo u blizini Moskve, a zatim od mosta Boljšoj Kamennij skrenuti ravno prema Kremlju. Nixon i njegovi pomoćnici trebali su tijekom svog devetodnevnog posjeta cijelo vrijeme boraviti u smještaju na području samog Kremlja.

Predsjednik Richard Nixon (u sredini) šeće sa savjetnikom za nacionalnu sigurnost Henryjem Kissingerom (desno) unutar Kremlja, 29. svibnja 1972.

Getty Images

Moskva se tada prvi put nakon mnogo godina pripremala za posjet američkog čelnika, a utrka u naoružanju ranih 1970-ih podrazumijevala je i rivalstvo u civilnim sferama, uključujući urbano planiranje i izgradnju. Moskovske gradske vlasti i Leonid Brežnjev, generalni tajnik Centralnog komiteta Komunističke partije SSSR-a, osobno su izdali naredbu da se ulice duž kojih će prolaziti Nixonova kolona "oplemene". Žrtvom tih ad hoc poboljšanja postala je nekolicina predrevolucionarnih zgrada, a posebno vile u središtu prijestolnice - u ulici Boljšaja Jakimanka i u blizini Tretjakovske galerije.

U neposrednoj blizini Kremlja, dvokatnica iz 18. stoljeća na Trgu Prečistenskih vrata, kao i stambena četvrt između ulica Znamenka i Manežnaja, nestale su pod udarima bagera.

Trg Prečistenskih vrata, prije i poslije

Arhivska fotografija; A. Savin/WikiCommons

A kako bi američki gost pri izlasku kolone s mosta Boljšoj Kamennij imao panoramski pogled na Kuću Paškova, radnici su u samo nekoliko dana srušili sve preostale stambene zgrade u blizini Kremlja i postavili skver (javni park u sklopu trga - op. prev.), koji je neformalno postao poznat kao "Nixonov trg".

Nixonov trg

"Nixonov trg", prije i poslije

Arhivska fotografija; Ilja Varlamov

Tijekom 45 godina taj je skver ostao najnerazvijenije i najnefunkcionalnije mjesto u povijesnom središtu Moskve. Za vrijeme gradonačelnika Jurija Lužkova postojali su planovi za izgradnju spremišta i izložbenog prostora za Muzeje Moskovskog Kremlja, no to se nikada nije ostvarilo.

Zanimljivo je da je i sljedeća transformacija tog golog dijela zemlje imala političku dimenziju. 2016. godine, na inicijativu predsjednika Vladimira Putina, na Borovickom trgu postavljen je spomenik knezu Vladimiru Velikom.

Spomenik knezu Vladimiru na Borovickom trgu i Moskovski Kremlj, 2017.

Jevgenija Novoženina/Sputnik

Kontroverza oko spomenika kipara Salavata Ščerbakova izazvala je jedan od najžešćih urbanističkih skandala 2010-ih.