Nerealizirani projekti: Kako bi danas izgledali Kremlj i Crveni trg da im se (nekim čudom) posrećilo

Legion media; Muzej Moskve
Glavni simboli Rusije, Kremlj i Crveni trg, nekoliko su puta mijenjali izgled. Međutim, na velike rekonstrukcije "srca prijestolnice" rijetko se tko odlučivao. Ipak, bilo je i nekoliko takvih, hrabrih projekta.

Rušenje i gradnja Dvorca

Petar Veliki prenio je u 18. stoljeću prijestolnicu Ruskog Carstva iz Moskve u tek izgrađeni Sankt-Peterburg. Moskva je izgubila značaj, a Kremlj kao carska rezidencija praktički više nije postojao.

Brojni dvorci i kneževske palače unutar Kremlja opustjeli su. Aristokracija se u novu prijestolnicu preselila odmah nakon cara. Zgrade su počele propadati, tako da je u drugoj polovici 18. stoljeća omiljeni arhitekt Katarine Druge Vasilij Baženov osmislio veliki projekt rekonstrukcije Kremlja.

Po njegovoj zamisli, trebalo je srušiti veliki dio stare gradnje i zidina i podići Veliki kremaljski dvorac koji bi okruživao Saborni trg i spuštao se prema Moskvi-rijeci niz Borovicki brežuljak.

Kada se počelo s realizacijom i kada su stare zidine Kremlja počeli demontirati, na zidu jedne od crkava pojavila se pukotina. Osim toga, građevinski su radovi slovili za općenito suviše rasipne pa su zidine ponovo sagrađene, a projekt zaustavljen.

Regularne avenije i nove vladine zgrade

U doba nakon Petra Velikog većina građevina u Moskvi bila je drvena i uništena je u brojnim požarima. Krajem 18. stoljeća arhitekt Petar Kožin na čelu takozvanog Kamenog prikaza (državni organ koji je upravljao poslovima u vezi s kamenom) napravio je plan rekonstrukcije grada i podizanja kamenih građevina. On je Katarini Drugoj ponudio još jedan projekt rekonstrukcije Kremlja.

Arhitekt nije posezao za starim zgradama, zalažući se za gradnju regularnih avenija i novih vladinih zdanja u suvremenom stilu. Ovaj ambiciozni projekt na kraju nije realiziran. Kožinu je naloženo da se bavi poslovima važnijim za grad.

Međutim, Katarina Druga naredila je da se u Kremlju sazida novo zdanje u klasicističkom stilu, u koje se trebao preseliti departman Senata. Dvorac Senata je podignut i danas je rezidencija predsjednika Rusije.

Metro tik uz Kremaljske zidine

Prvi planovi izgradnje metroa u Moskvi pojavili su se još krajem 19. stoljeća, a inicirali su ih inženjeri Petar Balinski i Jevgenij Knore. Projekt je predviđao da željeznica zaobilazi Moskvu, a u centru grada prolazi ispod zemlje. Osim toga, njihova je ideja bila da se direktno na Crvenom trgu, nadomak Kremaljskih zidina, izgradi nadzemna središnja željezničke stanica. Ova zamisao se u startu nije svidjela Nikolaju Drugom.

Ravno od Kremlja preko Vasiljevskog spuska i Moskve-rijeke inženjeri su se zalagali za izgradnju velikog željezničkog mosta na dvije razine. Projekt je naišao na brojna osporavanja da bi se došlo do zaključka da će ugroziti izgled grada.

Zgrada Narkomtjažproma na Crvenom trgu 

Prije 1860. godine, kada je u Moskvi podignuta katedrala Krista Spasitelja, najviša zgrada u gradu bila je Zvonik Ivana Velikog u Kremlju. Prema legendi, u gradu je na snazi bila zabrana gradnje objekata viših od Zvonika.

Međutim, carske zabrane za boljševike nisu ništa značile. Nova sovjetska vlast preselila se iz Sankt-Peterburga u Moskvu i vlada se čak uselila direktno u Kremlj. (Posljednji se iselio Kliment Vorošilov, koji je tu živio s obitelji sve do 1962. godine).

Staljin je 1935. godine potpisao generalni plan rekonstrukcije Moskve, izgradio je nove avenije i proširio Tversku ulicu (čak je i zgrade tim povodom doslovno pomicao). Osim toga, raspisan je natječaj za izgradnju ministarstva teške industrije Narkomtjažproma. Postojalo je nekoliko projekata zgrada, a svi su arhitekti predlagali gradnju divovskih objekata, zbog čega je trebalo proširiti Crveni trg i srušiti trgovine (suvremeni GUM). Kremlj se jednostavno gubio u pozadini tih divovskih zgrada. Međutim, niti jedan od spomenutih projekata, srećom, nije realiziran.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće