Pet spomenika u Moskvi oko kojih se još nije slegla prašina (FOTO)

Maksim Blinov/Sputnik
U ruskoj prijestolnici postoji preko 900 različitih spomenika. Izdvajamo one koji se građanima otpočetka nisu svidjeli.

1. Spomenik Juriju Dolgorukom

Knez Jurij Dolgoruki, legendarni osnivač Moskve, ovjekovječen je u bronci 1947. godine povodom obilježavanja 800. godišnjice grada. Kipar Sergej Orlov je s mnogo detalja prikazao tipski lik ruskog junaka s kacigom i u oklopu. Prema moskovskoj legendi, prilikom otkrivanja spomenika netko je iz gomile prisutnih uzviknuo: "Baš nalikuje!" (dok je prema drugoj verziji uzvik bio: "Ne nalikuje!"). Mnogi su smatrali da Dolgoruki podsjeća na središnju figuru čuvene slike Viktora Vasnjecova "Bogatir".

Spomenik je postavljen na Sovjetskom (danas Tverskom) trgu na mjestu nekadašnjeg spomenika Sovjetskom Ustavu, koji je 1919. godine uklonjen. Poznato je da se sovjetska vlast borila protiv svakog nasljeđa Ruskog Carstva. Međutim, Staljin je osobno želio da se njegova vladavina asocira s drevnim junacima Stare Rusije: Jurijem Dolgorukim, Aleksandrom Nevskim, Ivanom Groznim (o dvojici posljednjih je od Sergeja Ejzenštejna naručio snimanje patriotskih filmova). No najzagriženiji članovi partije su poslije Staljinove smrti smatrali da u centru Moskve nema mjesta za klasno tuđ element, nepovezan s komunizmom.

Postoji i zabavna priča o modelu konja. Navodno je Staljin, kada su mu pokazali spomenik, vidio kobilu i rekao da joj treba dodati atribute muškosti. Međutim, kasnije je Nikita Hruščov negodovao žaleći se da su oni preveliki, pa su uklonjeni...

2. Spomenik maršalu Žukovu

Georgij Žukov je bio heroj SSSR-a i jedan od maršala koji su zemlji donijeli pobjedu u Drugom svjetskom ratu. On je primio prvu, legendarnu Paradu pobjede 24. lipnja 1945. godine. Fotografije s te parade nadahnule su umjetnika za ovaj spomenik Žukovu koji je postavljen 1995. godine povodom 50. godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu.

Vlasti su za izradu statue izdvojile ogromnu sumu od 3,2 milijuna dolara, ali rad umjetnika Vjačeslava Klikova i arhitekta Jurija Grigorjeva nije Moskovljanima bio po volji. Glavni povod za kritiku bio je konj. On, navodno, nije proporcionalan konjaniku i stoji u neprirodnoj pozi. Osim toga, Žukovljevo lice pokazuje malo sličnosti s fotografijama. Sam kipar se žalio na lokaciju spomenika, jer na njega nezgodno pada sjena Povijesnog muzeja. Prvobitno je planirano da se spomenik nađe na Crvenom trgu, ali je povjerenstvo UNESCO-a zaštitilo kulturno nasljeđe od takvog poteza. Zato je Žukov ostao na ulazu na Crveni trg, pored Povijesnog muzeja, na Manježnom trgu.

3. Spomenik Petru I.

Najneomiljeniji spomenik Moskovljana koštao je vlasti čak 16,5 milijuna dolara. Konstrukciju visoku gotovo 100 metara napravio je Zuram Cereteli 1997. godine po narudžbi moskovskih vlasti povodom obilježavanja 300. godišnjice ruske mornarice. Statua Petra I. visoka 18 metara stoji na brodu koji se nalazi na postolju.

Stanovnici grada negodovali su prije svega zbog divovskih razmjera spomenika koji odskače od povijesne panorame grada. Protiv njega se čak održavao miting "Tu vas nije bilo" i aktivisti su skupljali potpise za njegovo uklanjanje. S dolaskom novog gradonačelnika pokrenuto je pitanje premještanja statue. Ona je, između ostalog, ponuđena Sankt-Peterburgu, no grad je to odbio.

Kritiku je izazvalo i to što Petrova skulptura suviše podsjeća na drugi Ceretelijev rad: spomenik Kolumbu koji je on, prema glasinama, htio prodati SAD-u, ali ga Amerikanci nisu htjeli uzeti, pa je završio u Portoriku.

4. Spomenik Vladimiru Velikom

Jedna od najnovijih statua koja je u društvu izazvala polemike bio je spomenik visok 17,5 metara posvećen knezu Vladimiru koji je u Rusiju u 10. stoljeću donio kršćanstvo. Djelo kipara Salavata Ščerbakova postavljeno je pored Kremlja 4. studenog 2016. godine, na Dan narodnog jedinstva. Prvobitno je trebao biti postavljen na vidikovcu Vorobjovi Gori, no to je izazvalo negodovanje javnosti, jer bi skulptura narušila povijesni izgled lokacije. Od ovog mjesta se odustalo i iz drugih razloga: Vorobjovi Gori su posebno zaštićen teritorij, a osim toga, na obali rijeke Moskve postoji velika vjerojatnost od nastanka klizišta.

Novo mjesto je izabrano internetskim glasanjem i statua je postavljena na Borovickom trgu pored Kremlja. Nezadovoljstvo građana opet je izazvano time što statua narušava povijesno-arhitektonski ansambl ove lokacije. Osim toga, polemiku je izazvao i junak spomenika. Kao prvo, ime Vladimira je odmah povezano s Vladimirom Putinom i navodno njegovom osobnom željom da se uspostavi povijesna paralela (što je predsjednikov glasnogovornik demantirao), a kao drugo, Moskovljani su reagirali na ono što su doživjeli kao općtu tendenciju jačanja utjecaja Ruske pravoslavne crkve, čiji su predstavnici bili članovi natječajne komisije. Osim toga, smatrali su da povod za postavljanje spomenika (1000 godina od kneževe smrti) nije uvjerljiv.

Još jedan povod za kritiku bilo je to što su neki smatrali da Vladimiru nije mjesto u Moskvi, jer je u vrijeme njezinog osnivanja 1147. godine knez već bio pokojan. A u Kijevu, gdje je vladao Vladimir, već postoji spomenik visok 20 metara.

5. Spomenik Mihailu Kalašnjikovu

Poslije spomenika Vladimiru Velikom, kipar Salavat Ščerbakov je napravio statuu konstruktora čuvene automatske puške AK-47, koja i danas čini dio naoružanja vojske u preko 50 zemalja.

Spomenik je postavljen u centru Moskve: u Oružejnoj ulici ispred "Oružejnog" kompleksa, inspiriranog Staljinovim neboderima. Figura Mihaila Kalašnjikova visoka dva metra s vlastitom automatskom puškom u rukama nalazi se na postolju visine pet metara. Kod njegovih nogu našla se figura arkanđela Mihaila, koji kopljem ubija zmaja. Postolje ukrašavaju crteži i projekti Kalašnjikova, kao i citat: "Pravio sam oružje za zaštitu svoje Domovine."

Oštru kritiku izazvala je sama činjenica da se podiže spomenik kreatoru oružja koje je oduzelo živote milijunima ljudi. Mnogi građani su se zapitali: ako je to spomenik čovjeku, zašto on u rukama drži pušku, a ako je spomenik oružju, zašto onda prikazivati čovjeka.

No posebno je nezadovoljstvo Moskovljana izazvao sam izgled skulpture. Na društvenim se mrežama nazivala "nakaznom". A galerist Marat Geljman, koji je kritizirao i spomenik Petru I., kompoziciju je opisao kao "arhaičnu" i "banalnu".

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće