Kako je sovjetski pilot izgubio okladu da će naslijepo prizemljiti avion

Zbog ove je nečuvene odluke poginulo 70 putnika.

Samo nekoliko minuta prije 16:00 sati 2. listopada 1986. godine Tu-134 se rizičnom brzinom približavao pisti za slijetanje u Samari. Samo nekoliko sekundi kasnije avion je udario o zemlju i zapalio se.

Ispostavilo se da je kapetan aviona pokušao sletjeti naslijepo, ali je kobna oklada s kopilotom okončana na zastrašujuć način.

Slijetanje naslijepo

Za 87 putnika i 7 članova posade to je trebao biti običan domaći let od Sverdlovska (današnjeg Jekaterinburga) do Groznog, s usputnim slijetanjem u Kujbiševu (današnjoj Samari). Kada su se ukrcali u avion u Sverdlovsku, ljudi su sa sobom ponijeli osobne stvari, a neki su putovali zajedno s djecom. 

Prvi dio leta protekao je uobičajeno. Uzlijetanje i let koji je prethodio smrtonosnom slijetanju u Kujbiševu protekli su bez teškoća. Međutim, prije nego što se grad pojavio na horizontu, kapetan aviona je iznio luđačku ideju.

Aleksandar Kljujev se okladio sa svojim kopilotom Genadijem Žirnovom. Rekao je da može sletjeti naslijepo, ne gledajući gdje je tlo i oslanjajući se samo na instrumente. Nije jasno zašto je kopilot odlučio prihvatiti okladu, jer ju je mogao dobiti samo svojom smrću, ali to se može objasniti kapetanovim autoritetom i utjecajem koji je imao na posadu.

Prilazeći pisti, Kljujev je koristio povez kako bi blokirao svoj vidik izvan kabine i počeo kobno slijetanje. Kopilot i ostatak posade nisu se pobunili protiv ovog izuzetno rizičnog eksperimenta, čak ni kada su se oglasili sustavi za upozorenje.

Kad je avion dotaknuo zemlju, stajni trap mu se slomio, prevrnuo se i raspao dvije polovice. Gorivo je prokuljalo iz rezervoara iznad zagrijanih motora i ostatke letjelice zahvatio je požar, s bespomoćnim putnicima zarobljenima u trupu.

Mrtva tijela i toksični dim

Vatrogasci koji su se nalazili na dužnosti na aerodromu u rekordno su kratkom vremenu stigli na mjesto nesreće. Bila im je potrebna samo minuta i pol da počnu akciju spašavanja putnika iz plamena i otrovnog dima.

"Ne može svatko gledati tako strašan prizor bez fizičke reakcije. Pogled na mrtva tijela i odvratan smrad mesa koje gori mnogima od nas izazvali su povraćanje. Pritom se unutra širio tako zagušljiv dim od izgorjelog materijala da je rad bio moguć samo sa zaštitnom plinskom maskom", rekao je V. Frigin, jedan od prvih vatrogasaca koji su stigli na lice mjesta nakon nesreće.

Vatrogasci su se morali boriti protiv vatre i dima, istovremeno tražeći preživjele među spaljenim ostacima aviona i mrtvim tijelima.

"Dok sam ulazio u pukotinu na trupu iz koje je kuljao dim, odmah sam ugledao mrtvog čovjeka kako visi iznad moje glave, privezan pojasom. Avion se, naime, prevrnuo prilikom pada i sva sjedala s putnicima bila su preokrenuta naopačke. Mnogi leševi su bili sasvim bez ojdeće, dok su drugima nedostajale cipele. Sve to je poskidala zračna struja ili je izgorjelo u plamenu", opisao je Frigin zastrašujuće iskustvo.

Mrtva tijela padala su na vatrogasce dok su se kretali kroz avion preokrenut naopačke u potrazi za preživjelima. Premda su uspjeli spasiti neke putnike, većina njih je kasnije preminula, unatoč herojskim naporima vatrogasaca.

Fotografije i KGB

Sovjetska policija ubrzo je stigla na lice mjesta i zagradila prilaz avionu. Zatim je pristigao i KGB kako bi se pobrinuo da užasni detalji o nesreći ne procure u javnost, s obzirom na to da je u Sovjetskom Savezu cenzuriranje informacija bilo uobičajena praksa. 

Samo zahvaljujući vatrogascu Friginu fotografije zapaljenog aviona su sačuvane i kasnije proširene. "Ne samo što sam izvlačio leševe iz aviona, nego sam, u skladu sa svojim dužnostima, također pokušao načiniti što više snimaka s mjesta nesreća. Smatrao sam da će one biti korisne za kasniju istragu uzroka tragedije", rekao je Frigin.

Valerij Frigin

Međutim, agenti KGB-a na licu mjesta zaustavili su vatrogasca i oduzeli mu jedan od dva filma koja je ispucao. Drugi je film Frigin predao svom kolegi i rekao mu da ga sakrije. 

Nakon nesreće, istraga je utvrdila da je nesreća izazvana greškom pilota: kapetan je prekršio pravila leta, a kopilot nije poduzeo mjere da spriječi nesreću.

Kapetan Aleksandar Kljujev izveden je pred sud na zatvorenom suđenju na kojem novinarima nije bio dozvoljen pristup. Osuđen je na 15 godina zatvora. Izašao je nakon šest godina. Kopilot Genadij Žirnov nije mogao izaći pred sud ili biti saslušan, jer je umro u bolnici. Svjedoci su rekli da je očajnički pokušavao spasiti putnike, ulazeći i izlazeći iz aviona u plamenu nekoliko puta dok nije izgubio svijest.

Smrtonosna oklada izazvala je smrt 70 ljudi, uključujući 14 djece, i ostavila nebrojeno mnogo njihovih rođaka i prijatelja u žalosti zbog gubitka najmilijih.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće