Najveća nuklearna nesreća na teritoriju suvremene Rusije dogodila se 29. rujna 1957. godine. Kao posljedica nesreće, veliki broj imućnih sela je raseljen, a prirodna sredina je degradirala.
Nesreća se dogodila u sovjetskom kemijskom kombinatu "Majak" za proizvodnju plutonija koji se upotrebljavao u izradi nuklearnog oružja. Postrojenje se nalazilo u zatvorenom gradu pod kodnim imenom Čeljabinsk-40 (1770 kilometara od Moskve). Uzrok nesreće bio je kvar na sustavu za hlađenje u spremniku s tekućim radioaktivnim otpadom.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) je Kištimsku katastrofu, kako je ova nesreća nazvana, ocijenila kao treću najtežu nuklearnu nesreću u povijesti, odmah poslije Černobila i Fukushime.
Danas se na ovom kontaminiranom mjestu nalaze samo napuštene građevine koje propadaju već pola stoljeća.
Iako sama eksplozija nije odnijela žrtve, radioaktivni oblak se proširio i kontaminirao teren tisućama kilometara oko epicentra. Evakuirano je preko 8000 ljudi koji su živjeli u blizini eksplozije, no naselje Musljumovo je ostalo netaknuto.
Stanovnici drugih sela napustili su svoje kuće i ostavili svoje osobne stvari. One su zakopane u posebne deponije.
Tajnovitost koja je okruživala postrojenje za proizvodnju plutonija zahtijevala je da sovjetska vlast evakuira populaciju s kontaminiranog terena, a da ljude pritom ne obavijesti o razlozima za iseljenje. Ljudi su bili prisiljeni preseliti se, a nisu imali pojma o opasnosti. Stanovnici drugih sela su nastavili živjeti u svojim kućama, neobaviješteni o teškim posljedicama nesreće.
Rijeka koja je protjecala kroz Musljumovo korištena je za odlaganje radioaktivnog otpada čak i prije eksplozije. Nitko nije obavijestio stanovništvo da je rijeka opasno zagađena.
Tek 2009. godine je ljudima iz Musljumova ponuđeno da se presele u novoizgrađeno naselje. Samo su se tri domaćinstva odbila iseliti i do danas žive na kontaminiranom terenu.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
