Pet najsmrtonosnijih industrijskih i prometnih nesreća u SSSR-u

1. Kištimska katastrofa (1957.)

Kištimski incident je bio neka vrsta "generalne probe" za Černobil. Na nuklearnom objektu na Uralu 29. rujna 1957. je došlo do eksplozije.

Znak upozorenja za zonu visoke radijacije u selu Muslimovu poslije kontaminiranja radijacijom u postrojenju za preradu nuklearnog goriva "Majak", 1957. Ova tragedija je poznata kao Kištimska katastrofa.

Aleksandar Kondratuk/Sputnik

Kontaminiran je veliki teritorij s preko 270 000 stanovnika. Svi su morali biti evakuirani te su zauvijek napustili svoja ognjišta i osobne stvari. Sva stoka je odmah pobijena.

U samoj eksploziji nitko nije poginuo, ali su stotine civila, radnika prve pomoći i službe za čišćenje okoliša primili smrtonosne doze radijacije i kasnije umrli od raznih bolesti.

Sovjetski mediji su zataškali katastrofu tako što su je okarakterizirali kao efekt "polarne svjetlosti". Međutim, informacija je procurila u inozemstvo, tako da su danski mediji pisali o ovom incidentu. Ne ulazeći u detalje, oni su posumnjali da je došlo do nesreće za vrijeme sovjetskih nuklearnih pokusa.

2. Sudar u zraku kod Dnjeprodzeržinska (1979.)

Sudar dva putnička aviona na nebu iznad sovjetskog ukrajinskog grada Dnjeprodzeržinska 11. kolovoza 1979. godine bila je jedna od najsmrtonosnijih avionskih katastrofa u povijesti.

Na fotografiji se vide ostaci stražnjeg dijela aviona.

Javna domena

Sudar su prouzročile pogreške kontrolora leta koji su bili početnici i koji su usmjerili dva aviona Tu-134 ususret jedan drugom. U nesreći je život izgubilo 178 putnika i članova posade.

Kao i mnoge druge katastrofe u Sovjetskom Savezu, i ova je u početku bila zataškavana. Međutim, između ostalih je nastradalo i 17 igrača nogometnog tima "Pahtakor", što je izazvalo veliki skandal ne samo u zemlji, nego i u inozemstvu.

Dva kontrolora leta su osuđena na 15 godina strogog zatvora. Jedan od njih je kasnije izvršio samoubojstvo.

3. Havarija broda "Aleksandar Suvorov" (1983.)

Turistički brod "Aleksandar Suvorov" je 5. lipnja 1983. godine punom brzinom uplovio u pogrešan luk mosta preko rijeke Volge. Taj luk je bio prenizak i nije bio predviđen za takve brodove.

Arhivska fotografija

Cijeli gornji dio broda je odsječen i srušen, uključujući salu za kino i salu za ples u kojima je tada bilo mnogo ljudi. Još strašnije je bilo to što je upravo u tom trenutku preko mosta prelazio teretni vlak. Pojedini vagoni su se prevrnuli tako da su se ugljen i drva sručili na brod i povećali broj žrtava.

Na brodu je bilo mnogo neregistriranih putnika pa je bilo teško ustanoviti konačan broj žrtava. Prema nekim procjenama, u ovoj tragediji je poginulo između 176 i 600 ljudi.

4. Nuklearna katastrofa u Černobilu (1986.)

Černobilska katastrofa je najpoznatija civilna nuklearna katastrofa u povijesti. Izazvana je eksplozijom jednog nuklearnog reaktora 26. travnja 1986. godine.

Igor Kostin/Sputnik

Radioaktivne padaline su proširile zagađenje stotinama, pa čak i tisućama kilometara unaokolo. Radioaktivna kiša je padala u Europi i stigla čak do Irske.

Susjedni grad Pripjat i deseci okolnih gradova i sela su toliko zagađeni da su morali biti napušteni i pretvoreni u takozvane "gradove duhova". U narednim godinama je od bolesti izazvanih ovom katastrofom život izgubilo oko 4000 ljudi.

Neobična je činjenica da Černobilska zona otuđenja ima ceste koje spadaju među najbolje u istočnoj Europi. Dobre i prave ceste su napravljene radi propisnog transporta radioaktivnog otpada.

5. Ufimska željeznička katastrofa (1989.)

Jedna od najgorih željezničkih katastrofa u povijesti dogodila se 4. lipnja 1989. godine u sovjetskoj republici Baškiriji, nedaleko od grada Ufe.

Andrej Solovjov/TASS

Iz plinovoda je curio plin i počeo se skupljati u dolini pored željezničke pruge. I pored mnogobrojnih žalbi inženjera vlakova koji su tuda prolazili, ništa nije učinjeno kako bi se riješio problem.

Najzad, kada su u dolini bila dva vlaka, došlo je do velike eksplozije koju je izazvala cigareta ili iskra. Izbio je ogroman požar u kojem su potpuno izgorjela 34 vagona. Poginulo je 575 ljudi, a 623 osobe su ozbiljno povrijeđene.

Jedan svjedok je zapisao: "Nemoguće je zamisliti ono što smo mi vidjeli! Drveće je gorjelo kao divovske svijeće. Tamnocrveni vagoni su se dimili. Odjekivali su nepodnošljivi krici bola i užasa u kojima su umirale stotine spaljenih ljudi. Gorjela je šuma, gorjela je pruga, gorjeli su ljudi... Prava apokalipsa..."