Kako je poljski neprijatelj Rusije postao vodeći ruski znanstvenik i poduzetnik
Ustanik
Kada je 1863. godine u zapadnom dijelu Ruskog Carstva buknuo Poljski (takozvani Siječanjski) ustanak, student agronomije Michał Jankowski imao je samo 21 godinu. Kao i stotine njegovih vršnjaka, pridružio se pobunjenicima koji su pokušavali obnoviti nezavisnost Poljske.
Poljski (takozvani Siječanjski) ustanak
Javna domenaSudjelovanje u ustanku skupo ga je koštalo. Oduzeta mu je plemićka titula i cjelokupno imanje, a u Sibir je protjeran na osam godina prisilnog rada. Nekoliko godina kasnije Jankowski, kao i tisuće drugih, prognanih Poljaka biva pomilovan. Međutim, bio im je zabranjen povratak u domovinu i morali su živjeti u divljem, još uvijek nenaseljenom, istočnom dijelu carstva.
Beskrajno duge jednolične dane u sibirskoj zabiti Jankowski je provodio u lovu, no sudbina mu je u jednom trenutku pružila priliku da u potpunosti promijeni svoj život. Dvojica njegovih poljskih poznanika, također protjeranih, znanstvenici zoolozi Wiktor Godlewski i Benedykt Dybowski pozvali su ga da se priključi znanstvenoj ekspediciji. Plovili su rijekom Amur istražujući floru i faunu, da bi nakon dvije godine došli do obala Tihog oceana.
Upravitelj rudnika zlata
Jankowski, "po ruski" Mihail Ivanovič (Janovič), doselio se u rusko primorje, Usurijsku regiju. 1874. godine je na stupio dužnost upravitelja rudnika zlata na otoku Askold, udaljenom 50 kilometara od Vladivostoka. Novi upravitelj se s odgovornim zadatkom odlično nosio. Uspješno je obranio otok od najezde kineskih bandita (hunhuza) i švercera, uspostavio efikasnu eksplotaciju zlata, otvorio prvu meteorološku stanicu na otoku. Zahvaljujući njegovim naporima obnovljena je gotovo istrijebljena populacija sika jelena, a uzgajalište koje je on osnovao bilo je jedino te vrste u svijetu.
Jankowski nije zapostavljao ni znanost. Proučio je do najsitnijih detalja prirodu otok Askold, a svjetskim je muzejima slao desetke zbirki ptica, biljaka i kukaca koje je pravio.
Poduzetnik
Michału Jankowskom je 1879. godine vraćena plemićka titula. Međutim, mogao se vratiti u Poljsku, pa je ruski Daleki istok postao njegova druga domovina, gdje je i osnovao obitelj i bavio se poslom koji je volio.
Nakon pet godina provedenih na Askoldu, Jankowski su se preselili na poluotok Sidemi na zapadnoj obali zaljeva Petra Velikog, u blizini Koreje. Bila je to divljina puna tigrova i hunhuza. Sagrađena obiteljska kuća nalikovala je na manju tvrđavu spremnu na dugotrajnu opsadu. Michał je uvijek pri ruci imao napunjenu pušku, a lokalni Korejci su Jankowskog zbog nevjerojatne preciznosti prozvali "nenunji", što znači "četverooki".
Kuća Jankowskog na Sidemi
Arhivska fotografijaStekavši na ovom poluotoku veliki posjed, Mihail Ivanovič je uspio u punom sjaju demonstrirati svoj poduzetnički dar.
Kako je kasnije govorio njegov sin Jurij, gospodarstvo je krenulo od nule. Polazište za farmu konja bili su neugledno rusko ždrijebe Ataman i desetak sitnih korejskih, mandžurijskih i mongolskih kobilica, od kojih je četiri sa svim potomstvom već prve zime raskomadao tigar.
Ipak, Mihail je uspio uzgojiti novu rasu konja, prilagođenu uvjetima ruskog Dalekog istoka. Takozvani konj Janewskog postao je popularan među seljacima, kupovala ga je vojska za potrebe konjice i konjičku artiljeriju, a osvajao je i nagrade na utrkama i poljoprivrednim izložbama. Farma konja oštroumnog poljskog poduzetnika prodavala je do sto ovih konja godišnje.
Na Sidemiju je Michał Jankowski nastavio s uzgojom sika jelena i osnovao prvu u Rusiji plantažu ljekovite biljke panaks, poznate po svojim dragocjenim svojstvima u istočnoj medicini. Nažalost, deseci tisuća jedinstvenih korijena propali su u Građanskom ratu u Rusiji 1922. godine.
Znanstvenik
Komercijalni razlozi i interes nisu omeli Mihaila Ivanoviča Janevskog da se bavi omiljenom znanošću. Istražujući dalekoistočnu regiju, imao je zapažene rezultate kako u geografiji, tako i u entomologiji, ornitologiji i mnogim drugim oblastima.
Jankovski je otkrio nekoliko vrsta kukaca, oko sto vrsta dnevnih i noćnih leptira, od kojih je 17 dobilo njegovo ime. On je istraživao i opisao rijetku pticu na Dalekom istoku, danas poznatu kao strnadica žutovoljka Jankowskog.
Strnadica žutovoljka Jankowskog
Javna domenaVeliki doprinos Michał je dao arheologiji. Njegovo je ime dobila arheološka kultura južnog primorja koju je otkrio. Zanimljivo je da je ta istraživanja financirao veliki mecena Dalekog istoka Julius Bryner, djed poznatog holivudskog glumca Yula Brynnera.
Početkom dvadesetog stoljeća zdravstveni problemi su prisilili Mihaila Ivanoviča da surovu dalekoistočnu klimu zamijeni toplim crnomorskim primorjem. Bez obzira na preseljenje u Soči, on je sve do smrti 1912. godine redovno pojsećivao svoj omiljeni kraj.
Ime znanstvenika i poduzetnika Mihaila Jankovskog danas je dobro poznato na ruskom Dalekom istoku. U njegovu čast je preimenovan poluotok Sidemi, a nekoliko ulica u Vladivostoku i nekoliko naselja u Primorju nosi njegovo ime.
Mihail Ivanovič Jankovski
Javna domena"Bio je plemić u Poljskoj, protjeran u Sibir, a utočište i slavu je stekao u Usurijskoj regiji. Ono što je uradio treba biti primjer za ugled budućim vlasnicima zemlje", napisano je na tabli kraj spomenika u selu Bezverhovo o ovom izuzetnom čovjeku.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu