Kada su i zašto Sovjeti koristili simbol svastike?

Povijest
BORIS EGOROV
Svastika je u Rusiji u prvim godinama sovjetske vlasti zapravo bila prilično rasprostranjen simbol. U to se vrijeme nije moglo niti zamisliti kakvu će mržnju spomenuti simbol izazivati dvadeset godina kasnije.

Prije no što su nacisti oskrnavili ovaj drevni grafički simbol, svastika je u cijelom svijetu bila uobičajen prizor. Mogla se, između ostalog, vidjeti kao ukras na latvijskim i finskim borbenim avionima (koji nisu imali nikakve veze s Luftwaffeom), na amblemu 45. pješačke divizije američke vojske, čak i na bocama Coca-Cole i piva Carlsberg.

U godinama prije ruske revolucije svastika se mogla vidjeti na ikonama, odjeći i tanjurima, kao i na automobilima dinastije Romanov. U davnim se vremenima često pojavljivala u kulturama kavkaskih naroda. Sovjetska Rusija je ovaj simbol 1917. godine dobila u "nasljeđe".

Sovjetske novčanice

Kada je Februarska revolucija u ožujku 1917. srušila autokratsku monarhiju, jedna je od prvih odluka Privremene vlade bila tiskanje novog novca. Svastika se mogla vidjeti na novčanicama.

Međutim, novi je režum srušen u studenom iste godine kao rezultat Oktobarske revolucije kojom su na vlast došli Vladimir Lenjin i njegovi boljševici. U kaosu građanskog rata koji je uslijedio, bolješevici nisu imali ni vremena ni tehničkih mogućnosti za dizajniranje i tiskanje novih novčanica, tako da se novac Privremene vlade nastavio koristiti. I tako su novčanice sa svastikama u optjecaju bile gotovo pet godina, sve do 1922. godine.

Crvena armija

Zapovjednik Jugoistočnog fronta Vasilij Šorin je za vrijeme Građanskog rata, u studenom 1919. godine, izdao "Naredbu 213" kojom je svim kalmičkim divizijama (budistima po vjeroispovijesti) naložio da na rukavu nose oznaku sa svastikom.

Svastika se u dokumentu spominjala kao "ljungtn" - krivo napisan budistički izraz "lungta" ("konj vjetra"), koji simbolizira životnu snagu čovjeka.

Zabrana

Svastika se često pojavljivala u sovjetskim dokumentima 1920-ih. U svojim ju je radovima koristio niz sovjetskih slikara. Međutim, američka krajnja desnica ju je počela upotrebljavati kao simbol jedinstva te je svastika u SSSR-u postupno izašla iz mode,

A kada je 1933. godine u Njemačkoj na vlast došla Nacionalsocijalistička stranka Adolfa Hitlera, svastika je u Sovjetskom Savezu definitivno dobila negativnu konotaciju. Dokumenti, knjige, umjetnička djela i druge stvari koje je krasila svastika bili su uništeni ili spremljeni daleko od očiju javnosti. Sam se simbol tada počeo javno upotrebljavati isključivo u službi antinacističke propagande.