Tri najveća neuspjeha sovjetske obavještajne službe

1. Danski fijasko

Najveći neuspjeh sovjetske obavještajne službe nije bio vezan niti za Gestapo, niti za agenciju CIA, nego za skromnu dansku policiju. U povijesti je on poznat kao "sastanak agenata".

Prometna ulica u Kopenhagenu, 1931.

Scherl/Global Look Press

Katastrofa je prouzrokovana time što su sovjetski obavještajci zanemarili naredbu iz Moskve da ni slučajno ne vrbuju danske komuniste. Oni su bili odani Sovjetskom Savezu, ali su ipak predstavljali veliku opasnost jer su stalno bili na oku policije.

Policajci Kopenhagena su pratili lokalne komuniste i tako došli do Aleksandra Ulanovskog, šefa sovjetske tajne obavještajne mreže u Danskoj. Policija je 20. veljače 1935. godine izvršila upad u stan gdje je on držao sastanak s kolegama.

Aleksandar Ulanovski

Arhivska fotografija

Uhapšen je Ulanovski i s njim još tri agenta sovjetske obavještajne službe, kao i deset stranih agenata (dva Amerikanca i osam Danaca). Dva sovjetska obavještajca su se slučajno našla u Kopenhagenu – vraćali su se iz Njemačke u SSSR i samo su svratili u posjet starom prijatelju.

"Sastankom agenata" je praktički uništena cijela sovjetska obavještajna mreža u Danskoj. Ova skandinavska zemlja sama po sebi nije zanimala Sovjetski Savez, ali su preko nje u Moskvu stizali tajni podaci iz Trećeg Reicha, tako da se zbog grešaka Ulanovskog morao tražiti novi kanal za njihovo prenošenje.

2. Krah "Ramzaja"

Heroj Sovjetskog Saveza, obavještajac Richard Sorge.

Sputnik

Ramzaj je bio jedan od najdragocjenijih obavještajaca Sovjetskog Saveza. Njemački novinar Richard Sorge, poznat u Moskvi pod pseudonimom Ramzaj, živio je i radio u Japanu. On je sovjetskoj obavještajnoj službi bio glavni izvor tajnih podataka o toj zatvorenoj istočnoj zemlji.

Upravo je sorge u jesen 1941. godine proslijedio sovjetskom rukovodstvu krajnje dragocjenu informaciju da Japan ne namjerava u skorije vrijeme napasti SSSR jer svoju agresiju usmjerava na SAD. Zbog toga su iz Sibira i s Dalekog istoka Rusije povučene vrlo važne divizije koje su zajedno s ostalim trupama spriječile Nijemce da u okviru operacije "Tajfun" zauzmu glavni grad SSSR-a, i odigrale su u tom pothvatu veliku ulogu.

Međutim, već u listopadu iste godine Ramzaj je "provaljen". Postoji mnoštvo verzija koje objašnjavaju uzroke. Na primjer, priča se da su Japanci uspjeli uhvatiti njegov radiogram i dešifrirati ga, da ga je izdao netko od agenata, da su policajci pratili vrbovane japanske komuniste koji su bili u kontaktu sa Sorgeom, pa su mu na kraju i doveli policiju na vrata.

Isprave Richarda Sorgea, glasnogovornika njemačkog veleposlanstva u Japanu.

Javna domena

Richard Sorge i njegova 24 agenta uhapšeni su 18. listopada 1941. godine (u siječnju je uhapšeno još sedmero). Istraga je trajala nekoliko godina. Sorge je obješen u dvorištu tokijskog zatvora Sugamo 7. listopada 1944. godine, na 27. godišnjicu Oktobarske revolucije. Likvidacijom Ramzajeve grupe sovjetska obavještajna služba je zadugo izgubila pouzdani izvor informacija o Japanu.

3. Atentat na Von Papena

Franz von Papen s obitelji.

Getty Images

Franz von Papen je 1939. godine postavljen za njemačkog veleposlanika u Ankari. On je bio iskusan političar, bivši kancelar Weimarske Republike. Zadatak mu je bio uvući Tursku u rat na strani Sila Osovine.

Von Papen je ujedno igrao i svoju igru. Imao je mnogobrojne diplomatske veze i tajno je ispipavao teren, provjeravajući mogućnost sklapanja separatnog mira između Njemačke i zapadnih saveznika, bez obaziranja na interese SSSR-a. Von Papen bi u novoj vladi (bez Hitlera) i sam mogao računati na visoku funkciju.

Ličnost njemačkog veleposlanika je bila suviše opasna po Sovjetski Savez te je stoga donesena odluka da se on likvidira. Moskva se nadala da će ubojstvo Von Papena pokvariti odnose između Ankare i Berlina, a možda ih i toliko zavaditi da zbog toga zarate.

Ömer Tokat, kojeg je vrbovala sovjetska obavještajna služba, prišao je Von Papenu 24. veljače 1942. godine u jednoj ulici turske prijestolnice, noseći bombu. No bomba je eksplodirala prije vremena. Tokat je poginuo, a udarni val je odbacio veleposlanika i njegovu ženu, ali su oni ostali živi i nepovrijeđeni.

Georgij Mordvinov

Arhivska fotografija

Turske specijalne službe su brzo ustanovile krug ljudi koji su umiješani u atentat i saznale da su ključnu ulogu odigrali sovjetski obavještajci. Turska vojska je nekoliko dana držala pod opsadom sovjetsko veleposlanstvo, tražeći da joj se ispruče dva službenika sovjetskog trgovinskog predstavništva (agenti NKVD-a) – Leonid Kornilov i Georgij Mordvinov (Pavlov).

Kornilov i Mordvinov su osuđeni na 20 godina zatvora. Kazna im je smanjena kada je ratna sreća okrenula leđa Trećem Reicgu, a Turska se počela intenzivno zbližavati sa saveznicima. U kolovozu 1944. godine obavještajci su oslobođeni i poslani u Moskvu.