Kim Philby: Tko je bio najbolji sovjetski špijun u Velikoj Britaniji

Freepik/Getty Images
Engleski aristokrat Kim Philby (1912.–1988.) radio je u britanskoj Tajnoj obavještajnoj službi i deset godina rukovodio odjelom za borbu protiv sovjetske špijunaže. Pritom je glavni agent Moskve u Londonu bio baš on, odnosno lovio je samog sebe.

Kim Philby se smijao dok je gledao film "Sedamnaest trenutaka proljeća". "S takvim izrazom lica agent ne bi izdržao nijedan dan", komentirao je Philby, Englez koji je nekada davno živio u Moskvi, mračnu fizionomiju Stierlitza kojeg je glumio Vjačeslav Tihonov.

On je sigurno znao o čemu govori. Kim Philby je dugo radio za SSSR, bio je na čelu ćelije sovjetskih špijuna u Londonu. Istovremeno je rukovodio antikomunističkim odjelom u Tajnoj obavještajnoj službi (SIS), što znači da je bio na zadatku da lovi samog sebe. Čak i u takvoj psihički napornoj situaciji Philby je uvijek bio pravi gospodin i veseljak u društvu, kojeg su kolege obožavale. Sve dok se nije ispostavilo da je sovjetski špijun. Otada u svojoj zemlji važi za "najvećeg britanskog izdajnika".

Aristokrat i komunist

Harold Adrian Russel Philby (s nadimkom Kim) rođen je u aristokratskoj obitelji: njegov otac Saint-John Philby radio je u Britanskoj Indiji, a zatim je prešao na islam i postao savjetnik kralja Saudijske Arabije Ibn Sauda. Sudbina je ćudljiva: Saint-John je Saudijce uvjerioo da surađuju s Velikom Britanijom i SAD-om, a ne sa SSSR-om, dok je njegov sin 30 godina radio za Moskvu.

Mladi Kim je stekao vrhunsko obrazovanje, završio je Cambridge. Tu se priključio britanskim socijalistima. U memoarima Philby je o tome pisao ovako: "Kada sam bio student, trudio sam se formirati svoje poglede na život. Kada sam pažljivo pogledao oko sebe, došao sam do jednostavnog zaključka: bogati već previše dugo vraški dobro žive, a siromašni vraški loše i došlo je vrijeme da se sve to promijeni."

Želja za ravnopravnošću u svijetu dovela ga je do toga da počne da radi za glavno uporište ljevice u to doba, a to je bio Sovjetski Savez. 1933. godine Philbyja je u Beču regrutirao Arnold Deutsch, sovjetski tajni agent. Kasnije, kada je optužen za izdaju, Philby je uvijek mirno odgovarao da je ostao vjeran svojim uvjerenjima, što je važnije od vjernosti zemlji.

Tajni rat u vrijeme Drugog svjetskog rata

Arnold Deutsch je uvjerio Philbyja da će od tajnog agenta u redovima britanske kontraobaveštajne službe komunizam imati više koristi nego od običnog predanog socijalista i počevši od 30-ih godina, Kim je skrivao svoja politička uvjerenja. Između ostalog, on je kao dopisnik lista The Times pisao reportaže o fašističkoj Španjolskoj i javno hvalio generala Franca. Za njega se postepeno zainteresirala Tajna služba i predložila mu posao. Philby je pristao.

Kim Philby (desno, sa zavojem na glavi) kao novinar u Španjolskom građanskom ratu

Kada je 1939. godine počeo Drugi svjetski rat, Philby je postao nezamijenjiv agent za sovjetske službe. Zahvaljujući dešifriranju koda "Enigma" britanska obavještajna služba tokom čitavog rata je uspješno čitala tajne radiograme Nijemaca. Dok Winston Churchill nije sa sovjetskim saveznicima htio dijeliti sve informacije, Kim Philby je u Moskvu slao sve što bi mu stiglo na stol.

"Svi ste vjerojatno čuli priče o tome da je SIS nevjerojatno učinkovita organizacija, vrlo, stvarno vrlo opasna stvar. Ali, za vrijeme rata to zaista nije bio slučaj", rekao je Philby na seminaru za istočnonjemačke agente 1981. godine. Svakog dana je iz kancelarije odlazio s koferom prepunim najnovijih dokumenata i izvještaja i predavao ih kuriru za vezu. Ovaj bi fotografirao dokumente, snimke slao u Moskvu, a sljedećeg jutra Philby bi originale vraćao na svoje mjesto.

Osobni Philbyjev ponos bila je bitka na Kurskoj prevlaci 1943. godine. Zahvaljujući njegovoj djelatnosti SSSR je saznao gdje Nijemci planiraju zadati odlučujući udarac (kod sela Prohorovka), pa je zadržan moćni napad njemačkih tenkova, što je kasnije omogućilo pobjedu u Kurskoj bitci. "Kada bi Philbyja pitali što je najveće što je napravio u svojoj karijeri, on je više puta rekao: Prohorovka", rekao je za RIA Novosti rukovodiltelj glasnogovorništva Vanjske obavještajne službe Rusije, Sergej Ivanov.

Prohorovka

Prljava igra

Od 1944. godine Kim Philby je, putem intriga skinuvši s položaja vlastitog šefa ("Bila je to vrlo, vrlo prljava igra, ali naš posao podrazumijeva da ponekad uprljate ruke" – sjećao se bivši agent), stao na čelo devetog odjela britanske Tajne obavještajne službe, koje je vodilo borbu protiv komunista. Na ovom položaju je nastavio prenositi informacije Moskvi, ali je to vješto skrivao. Toliko vješto da je 1946. godine primio orden Britanskog carstva iz ruku kralja Georgea VI.

Bilješke Kima Philbyja na aukciji u Sotheby

Često je bio u škripcu. Npr., 1945. godine sovjetski vicekonzul u Turskoj, Konstantin Volkov je priopćio da je spreman u zamjenu za politički azil i novac otkriti Britaniji imena tri najvažnija agenta SSSR-a u Londonu. Philby je, s obzirom da je bio jedan od ovih agenata, osobno otišao sresti se s Volkovom kao predstavnik Tajne službe, istovremeno upozorivši centralu. Volkov je uhićen. Šefovima u SIS-u Philby je rekao da je sastanak očigledno bio samo provokacija.

Pod sumnjom

1951. godine Philby se ponovno našao u opasnosti. To se dogodilo nakon što su dva sovjetska špijuna, koje je on regrutirao, pobjegla u Moskvu: Donald Maclean i Guy Berges. Maclean je odavno bio na ivici da bude razotkriven, ali Berges, koji mu je organizirao bijeg, pobjegao je samovoljno, što je njegovog kolegu dovelo u ozbiljnu opasnost. SIS je saznao da se Philby i Berges poznaju i rukovodstvo je pretpostavilo da je moguće da je Philby treći sovjetski špijun. Počela su saslušanja.

Guy Berges

Sovjetski agent je bio hladnokrvan. Saslušavali su ga svakodnevno tokom nekoliko tjedana, ali ga nisu uhvatili u laži niti su našli direktne dokaze da je radio za SSSR. Na kraju su ga ostavili na miru (mada su ga skinuli s rukovodeće pozicije), a osobno je ministar vanjskih poslova izjavio da je on nevin. 1955. godine Philby je sazvao konferenciju za tisak na kojoj je izjavio da s negodovanjem odbacuje sve optužbe za špijunažu. "Posljednji put sam razgovarao s komunistom, znajući da je to komunist, negdje 1934. godine", rekao je tada Philby. Povjerovali su mu.

Bijeg u Moskvu

Od 1956. do 1963. godine Philby je radio na Bliskom istoku. Službeno je bio novinar, ali u stvari agent Tajne službe (i, naravno, Moskve). O tom razdoblju njegovog života malo toga je poznato. 1963. godine je ipak definitivno razotkriven: poklopila su se svjedočenja novih bjegunaca iz SSSR-a na Zapad sa svjedočanstvom stare prijateljice o njegovim komunističkim stavovima.

"Tražili su da kažem sve što znam o KGB-u, da navedem osobe koje i dalje rade u Velikoj Britaniji", zapisao je Philby u memoarima. Ipak, nije morao ništa reći, jer su njegovi sovjetski kolege organizirali bijeg iz Bejruta u SSSR (postoji i verzija da su Britanci namjerno dozvolili Philbyju da pobjegne da istok, kako bi izbjegli skandalozno suđenje).

Kim Philby s posljednjom suprugom Rufinom Puhovom, SSSR, 70-te

U SSSR-u Philby je postao počasni umirovljenik. Sovjetskoj obavještajnoj službi je predao sve što je još imao predati, ponekad je održavao seminare za agente, živio u stanu u centru Moskve, oženio se Moskovljankom 20 godina mlađom od njega. U malobrojnim intervjuima je tvrdio da se ni zbog čega ne kaje i o Sovjetskom Savezu je govorio "mi", ali je priznavao da mu pomalo nedostaje Engleska. Kako kažu obavještajci, mnoge Philbyjeve akcije do danas nisu poznate i možda će zauvijek ostati tajna. 

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće