Richard Sorge: Špijun koji je Hitleru zagorčao život

Nakon završetka Drugog svjetskog rata ovaj veliki heroj nije bio promoviran u sovjetskoj javnosti skoro dva desetljeća, sve do 1963. godine, kada je Nikita Hruščov odgledao francuski film pod nazivom "Tko ste vi, gospodine Sorge?", čija je radnja zasnovana na vrlo upečatljivom životu maestralnog sovjetskog špijuna Richarda Sorgea. Po riječima povjesničara Stewarta D. Goldmana, sovjetski lider je pitao rukovoditelje KGB-a je li to istinita priča. Odgovor je bio pozitivan i Sorge je posmrtno nagrađen zvanjem Heroja Sovjetskog Saveza.

Sorge je bio, vjerojatno, najuspješniji špijun 20. stoljeća. Rođen je 1895. godine u gradu Bakuu (koji je tada pripadao Ruskom Carstvu). Otac mu je bio Nijemac, a majka Ruskinja. Par godina nakon rođenja s obitelji se seli u Njemačku, gdje odrasta u aristokratskim krugovima njemačkog društva. Povjesničari se, međutim, slažu da su ruski korijeni još u mladosti ostavili dubok trag na Sorgea.

Pridružio se njemačkoj vojsci pred početak Prvog svjetskog rata, i čak je nagrađen Željeznim križem. Poslije demobilizacije se zbog ozljede upoznaje s djelima Karla Marxa i postaje socijalist. Završio je doktorat 1919. godine i pridružio se Komunističkoj partiji Njemačke.

Zbog problema s njemačkim vlastima bježi u Sovjetski Savez 1924. godine i pridružuje se Kominterni - sovjetskoj strukturi koja je služila kao instrument za rad sa stranim komunističkim strankama. Sorge se prvi put pojavio u ulozi agenta vojne obavještajne službe početkom 1930-ih u Kini.

U to vrijeme je već stekao reputaciju "ženskara". "Sorge je bio zgodan i karizmatičan. Žene mu nisu mogle odoljeti, a muškarci su mu se divili", piše Stewart Goldman u članku na stranici History Net. Bio je oženjen Ruskinjom (kazališnom glumicom), ali je imao mnogo ljubavnica.

Japan je 1932. godine aneksirao Mandžuriju, poslije čega su Moskvu počeli brinuti japanski planovi vezani za sovjetski Daleki istok. Sorge je dobio zadatak da stvori  mrežu agenata u Japanu kako bi se što više saznalo o namjerama Tokija u vezi Sovjetskog Saveza.

Urednik novina u Njemačkoj je pristao poslati Sorgea kao dopisnika u Japan. Čak je napisao i popratno pismo pukovniku Eugenu Ottu, njemačkom vojnom delegatu u Tokiju. Ispostavilo se da je to bilo savršeno pokriće za Sorgea. Ott, koji će kasnije postati njemački veleposlanik u Japanu, nehotice je pomogao Sorgeu da stvori agenturu u Tokiju, i bio jedan od njegovih najboljih informatora u narednih nekoliko godina.

U mreži Sorgeovih agenata bio je i Hotsumi Ozaki, stručnjak za Kinu i novinar ljevičarske organizacije koji je radio za list "Asahi Shimbun".

Sorge je živio blizu policijske postaje u Tokiju i često je viđan na javnim mjestima kako galami u pripitom stanju, okružen ženama. Pojedini povjesničari vjeruju da je Sorge bio u intimnoj vezi čak i sa ženom Eugena Otta. Njemački veleposlanik je vjerojatno na sve to gledao kroz prste jer mu je Ott pomagao da bolje upozna japansku političku scenu, što se može zaključiti na temelju pojedinih izvješća.

Tko ste vi, gospodine Sorge?, 1961. Izvor: kinopoisk.ru

Najvažnija otkrića Sorge je saznao tijekom njemačko-japanskih pregovora protiv Antikominternskog pakta koji su izravno bili usmjereni protiv Sovjetskog Saveza. To je bio jedan od njegovih prvih špijunskih uspjeha u Japanu. Zatim je 1939. upozorio na pokušaje koje Japan čini kako bi nagovorio Njemačku da formira antisovjetski vojni savez, što je potaknulo Josifa Staljina da pojača pregovore s Berlinom koji su završilii paktom Molotov-Ribbentrop. Taj potez je potpuno promjenio planove da Japan napadne Sovjetski Savez zajedno s Njemačkom i tako je primorao Ruse da se bore na dvije fronte. Već u prosincu 1940. godine Sorge je upozorio da bi Njemačka mogla napasti Sovjetski Savez.

Kako se navodi u knjizi "Staljinov špijun" Roberta Whymanta, Sorge je 30. svibnja 1941. godine informirao Moskvu da bi napad mogao početi posljednjeg tjedna u lipnju. Staljin je odlučio ignorirati ta upozorenja, a za Sorgea je rekao da je to "izrod koji je pootvarao tvornice i javne kuće u Japanu". Povjesničari još uvijek raspravljaju o tome je li Sorge javio Moskvi točan datum Operacije Barbarossa. U svakom slučaju, čim je napad počeo, Staljin je odmah promijenio stav prema vrhunskom obavještajcu. Da je Japan napao sovjetski Daleki istok u isto vrijeme kada je Njemačka napala na europskoj fronti, posljedice bi bile katastrofalne. Međutim, Japan je bio u ratu s Kinom i morao je odlučiti hoće li napasti Sovjetski Savez ili francuske, britanske i nizozemske kolonije u Aziji. Hotsumi Ozaki je bio blizak japanskoj vladi i pomogao je Sorgeu da ocijeni opasnost koju Japan predstavlja za Sovjetski Savez. Sorge je informirao Moskvu da će se Tokio usredotočiti na južnu frontu i napasti Rusiju samo ako Crvena armija brzo bude poražena u ratu protiv nacističke Njemačke. Majstor špijunaže je uspio dobiti od Otta potvrdu informacije o tome kako Njemačka nije uvjerila Japan da bez odlaganja napadne Sovjetski Savez. Na osnovu ovih podataka Sovjetski Savez je u studenom 1941. godine s ruskog Dalekog istoka prebacio na europsku frontu 15 pješadijskih i 3 konjičke divizije, 1700 tenkova i 1500 aviona, piše Stewart Goldman. "Upravo to moćno pojačanje je preokrenulo situaciju u bitci za Moskvu u prvom tjednu prosinca 1941., u isto vrijeme kada je Japan izvršio napad na Pearl Harbor", piše on u listu History Net.

Uhićenje

Sorgeove tajne radio poruke bile su šifrirane jednokratnim ključem (sovjetska tehnika šifriranja) i japanskoj tajnoj policiji su izgledale kao "abrakadabra". Pa ipak se sumnjali. Gestapovac iz njemačkog veleposlanstva je dobio zadatak da ga prati, i tako je Sorge konačno uhvaćen. Drugi izvještaji upućuju na zaključak da je krojačica, koju je vrbovao agent nižeg ranga Ozaki, odala Sorgeove agente kada je bila uhićena. Richard Sorge je uhićen u listopadu 1941. On je pristao surađivati ​​s vlastima ako neće uhititi njegovu ljubavnicu Hanako Iishi i žene njegovih kolega. Japanci su prihvatili taj uvjet. Poslije tri godine provedene u zatvoru japanske vlasti su ponudile Sorgea u zamjenu za Japanca koji je bio zatvoren u SSSR-u, ali su Sovjeti izjavili da ga ne poznaju. Njegov povratak u Sovjetski Savez ne bi odgovarao Staljinu, jer je ovaj ignorirao Sorgeova upozorenja da Njemačka priprema napad. Sorge i Ozaki su pogubljeni 1944. godine. Sorgeova ljubavnica Iishi je pošteđena i kasnije je primala sovjetsku mirovinu. "Sorge je čovjek kojega ja smatram najopasnijim špijunom u povijesti", piše časnik Ian Flemming o obaveštajcu koji je vjerojatno poslužio kao inspiracija za romane o Jamesu Bondu.