Pitajte svakoga tko je živio u sovjetsko doba što je to "proizvod br. 2" i on će vam odmah reći da je to bio eufemizam za prezervative. Prvobitno su se pravili samo u Bakovskoj tvornici u Podmoskovlju. Ta tvornica je imala samo dva artikla: plinske maske (proizvod br. 1) i prezervative (proizvod br. 2). Broj je označavao debljinu gume. Jedinicom je obilježena deblja, a dvojkom tanja guma.
Guma posuta talkom
Bakovska tvornica tehničkih proizvoda od gume počela je s radom krajem 1930-ih. Kako pišu pojedini izvori, proizvodnja prezervativa je pokrenuta uz podršku Lavrentija Berije, partijskog funkcionara i bliskog Staljinovog suradnika.
Javna domena; Legion Media; N. V. Alekseeva/AST-PRESS BOOK, 2005.
Koristeći svoj službeni položaj, on je često stupao u intimnu vezu s djevojkama, ponekad i protiv njihove volje.
Tijekom rata je tvornica, razumije se, proizvodila vojnu opremu, da bi sredinom 1950-ih ponovo pokrenula proizvodnju prezervativa. Godišnje je pravila oko 200 milijuna "proizvoda br. 2". Kasnije su prezervative počele proizvoditi i tvornice u Kijevu i Armaviru.
Nepoznati autor
Tadašnji prezervativi su se dosta razlikovali od današnjih. Pravili su se od gume i posipali talkom da se guma ne zalijepi jedna za drugu.
Ta guma nije imala nimalo romantičan miris i bila je debela 0,09 mm, tj. bila je gotovo dvostruko deblja od sadašnjeg standarda (0,05 mm).
Sergej Mamontov/TASS
Za vrijeme Nikite Hruščova počeli su se proizvoditi prezervativi u tri različite veličine, što je dovodilo do pikantnih situacija u ljekarni, kad kupac koji konačno dođe na red treba naglas reći koja veličina mu treba.
Jedan prezervativ je u ljekarni koštao 10 kopjejki. Usporedbe radi, litra mlijeka je koštala 28 kopejaka, a štruca kruha 24 kopjejke.
pikabu.ru
Sovjetski prezervativi u prvo vrijeme nisu bili naročito kvalitetni. Često su se cijepali, a nisu bili ni dovoljno tanki i fini. Tek ih od 1980-ih Bakovska tvornica počinje praviti od lateksa i testirati elektronskim uređajima.
No pojedini sovjetski građani su i prije toga kupovali kvalitetnije prezervative na crnom tržištu. "Kod švercera su se mogli kupiti strani prezervativi, s naborima i izbočinama. Koštali su od 3 do 5 rubalja i ljudi su ih čak prali poslije upotrebe [da ih ponovo iskoriste]", kažu oni koji su u to doba bili mladi.
Sergej Mamontov/TASS
Zgodna ambalaža
Službeno su se prezervativi pravili kao zaštita od veneričnih bolesti, ali se ispostavilo da ovaj proizvod može imati različite namjene.
Oleg Buldakov/TASS
Rado su ih koristili turisti, geolozi i ribolovci. U njima su čuvali uzorke zemljišta, cigare, šibice ili sol. U pohodu je to bila nezamljenjiva laka i hermetična ambalaža. Kažu da je prezervativ Bakovske tvornice mogao primiti litru i pol vode. Tinejdžeri su ih koristili za nestašluke. Na primjer, napune "proizvod br. 2" vodom i bace ga s terase.
Oleg Buldakov/TASS
"Često smo koristili prezervative, prije svega kad smo ostavljali zimnicu, jer je bila nestašica poklopaca za tegle, ali i kao gumene čizme mog prvog buldoga, kada su zimi posipali sol na ulicama", piše jedna Ruskinja na internetu. "Mene je bilo sram kupiti toliku količinu (trebalo mi je 8 komada dnevno), a muž ih nije htio kupovati, jer nam je bila potrebna najmanja veličina. Kupovala ih je moja najbolja prijateljica. Ona bi odmah na vratima ljekarne viknula: ’Imate li prezervative manje veličine? Treba mi tristo komada!’"
Aleksej Daničev/Sputnik
Poslije raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, tržište su preplavili jeftini indijski i kineski prezervativi u šarenom pakiranju. Bakovska tvornica je pokušavala prevladati krizu između ostalog i tako što je nudila neobične varijante, na primjer prezervative-igračke obojene u gželjskom stilu. U određenom trenutku se tvornica preorijentirala na proizvodnju balona, no to joj nije pomoglo – 2019. godine je bankrotirala, a 2020. je ugašena.
Oleg Lastočkin/Sputnik