Početkom 2000-ih nekoliko ruskih tvornica automobila se upustilo u konstruiranje sportskih modela. Neke od njih su uspjele da izbaciti u prodaju manje serije pojedinih modela, ali nijedan automobil nije pušten u serijsku proizvodnju.
1. "Lada Revolution"
ShinePhantom(CC BY-SA 4.0)
U listopadu 2019. godine muzej tvornice "AvtoVAZ" u Toljatiju dobio je prvi roadster Lada Revolution koji je 2003. godine demonstriran na sajmovima automobila u Moskvi i Frankfurtu. Ovaj auto je za 6,5 sekundi postizao brzinu od 100 km/h , a maksimalna brzina mu je bila 260 km/h. Taj projekt "AvtoVAZ"-a je vjerojatno bio jedan od najambicioznijih.
"AvtoVAZ" je ovaj jednosjed konstruirao "iz nule", ne oslanjajući se ni na jedan postojeći model. "Lada Revolution" je bila predviđena za zatvorene trkaće staze, ali je postojala i varijanta s dva sjedišta.
Projekt "Lada Revolution" je u dva navrata moderniziran. Tako se pojavio model "RS2" s modificiranim ovjesom i sustavom za hlađenje motora, a također model "Revolution III" s novim dizajnom i Renaultovim dvolitarskim motorom. Auto je demonstriran u Parizu 2008. godine. Planirano je da se prodaje po narudžbi ljubiteljima sportskih modela, ali je iste godine projekt ugašen zbog krize. Napravljeno je samo nekoliko desetaka ovakvih automobila, a danas je samo nekoliko primjeraka u voznom stanju.
2. "Marussia"
Artjom Korotajev / TASS
Sportski automobil "Marussia" glazbenika (koji je osim glazbene karijere imao karijeru vozača sportskih utrka, te bio glavni inženjer F1 tima "Marussia F1") Nikolaja Fomenka i poduzetnika Jefima Ostrovskog debitirao je krajem 2008. godine. Već u jesen 2009. je prikazan je na sajmu automobila u Frankfurtu. Tamo su bila dva bolida B1 i jedan B2. Razlikovali su se samo izvana. Obje verzije su imale V6 motor od 2,8 litara i 420 konjskih snaga, a razvijale su brzinu od 300 km/h.
Motori su pravljeni u suradnji s britanskom tvrtkom "Cosworth" koja se specijalizirala na trkaćim automobilima. Brzinu od 100 km/h razvijali su za samo 3,8 sekundi. Cijena u maloprodaji je iznosila oko 5,5 milijuna rubalja.
Andrej Berezkin / TASS
"Marussia Motors" je prva ruska tvrtka koja je pravila prave supersportske automobile. Automobili su sklapani u Moskvi, gdje je bio i glavni izložbeni prostor.
Trkaći tim kompanije "Marussia" je 2012.-2014. sudjelovao u grand-prixu Formule 1, a knez Albert II. je osobno otvorio izložbeni prostor kompanije "Marussia Motors" u Monte Carlu.
Sergej Pjatakov / Sputnik
Unatoč uspješnom početka, kompanija je 2014. ugašena zbog nedostatka financijskih sredstava. Uspjela je izbaciti na tržište desetak izvanrednih automobila. Aleksandar Serdcev, entuzijast iz Novosibirska, izajvio je 2017. godine da će ponovno pokrenuti ovaj brend, pa je čak i kupio par automobila. Još pet primjeraka je u privatnom vlasništvu. Jedan od prvih modela se čuva u Moskovskom muzeju prometa.
3. "TagAZ Aquila"
TASS
Tvorci "orla" (lat. "aquila) htjeli su napraviti vrlo jeftin sportski automobil. Od svih spomenutih projekata ovaj model Taganroške tvornice automobila je bio najuspješniji. U 2013. i 2014. godini napravljeno je oko 200 primjeraka. I danas su mnogi primjerci u voznom stanju, a pojedini se čak mogu i kupiti od vlasnika.
Ova "ptičica" je napravljena samo u jednoj verziji, sa servom i klima-uređajem. Zato je i koštala samo 400 000 rubalja (oko 10 000 dolara po ondašnjem tečaju). Mnogi vlasnici su svoj primjerak "nadogradili" prema svom ukusu. Imali su posla u garaži, jer auto nije imao tvorničku izolaciju od buke, a spojevi između panela su bili smiješni. Ali zato je ovaj auto, kao i svaki sportski model, imao karoseriju od fiberglasa, tako da vlasnici nisu imali problema s popravkom vanjskih dijelova i korozijom. Tehničke karakteristike "orla" su bile tipične za sedan. Imao je Mitsubishijev motor zapremnine 1,6 litara i razvijao brzinu od 180 km/h. Ali izgledao je efektno i odvažno. Neka vrsta Ferarija za "sirotinju".
TASS
Potražnja za ovim automobilom je bila toliko niska da je TagAZ zbog toga 2014. godine bankrotirao. Kasnije je bivši vlasnik tvornice, Mihail Paramonov pokušao preporoditi "orla" u Francuskoj. On je, naime, 2016. godine u predgrađu Pariza registrirao tvrtku "MPM Motors" koja je prezentirala novu verziju automobila pod nazivom "MPM Erelis". Međutim, "sportski auto za svačiji džep" (kako su ga okarakterizirali njegovi tvorci) zasada je još uvijek koncept.
4. "Lada Vesta TC1"
Global Look Press
I ovo je projekt tvornice "AvtoVAZ", ovoga puta na bazi sedana "Lada Vesta". Auto je debitirao u ljeto 2014. godine na Moskovskom međunarodnom sajmu automobila i čak je sudjelovao u pojedinim utrkama.
Konstruiran je specijalno za svjetsko prvenstvo "touring" automobila (WTCC). Ekipa "Lada Sport" je dvije sezone sudjelovala u natjecanjima da bi 2016. godine "AvtoVAZ" objavio da će se tvrtka posvetiti ruskoj seriji utrka na kružnim stazama. Zatim je "AvtoVAZ" u rujnu 2019. godine predstavio novi bolid "Lada Vesta TCR" koji bi trebao postati zvijezda ovih utrka.
Trkaća "Vesta" je dobila Renaultov motor M5P zapremnine 1,8 litara s 350 konjskih snaga i obnovljeni mijenjač. Ranije je imala dvolitarski Renaultov motor F4RT iste snage.
5. "Krim"
Vasilij Batanov / Sputnik
Ovaj roadster izgleda kao diplomski rad nekog studenta. To zapravo i je. Napravljen je 2016. godine na Moskovskom državnom tehničkom sveučilištu "Bauman" na bazi modela "Lada Kalina". Dvosjed od ugljičnih vlakana s ručnim mijenjačem razvija brzinu od 220 km/h, a do 100 km/h stiže za 8,6 sekundi. To nije dovoljno za utrke na kružnoj stazi, ali je sasvim dovoljno za efektnu vožnju autocestom na more.
Napravljena su dva primjerka. Jedan smo čak i testirali. U početku se polazilo od toga da bi roadster, ukoliko krene u serijsku proizvodnju, koštao samo 650 000 rubalja, ali se nije otišlo dalje od eksperimentalnog primjerka. Drugi auto su studenti predstavili 2019. godine kao moderniziranu varijantu. Konstrukcija je lakša i čvršća, promijenjeno je kvačilo i ovjes. Nova ručica mijenjača je tiskana na 3D printeru. Prtljažnik je i dalje malen, ali valjda nitko neće ovim autom ići u trgovinu.