Nerođene morske nemani: Najambiciozniji projekti sovjetske ratne mornarice

K. Kuličenko/Pixabay/TASS
Bilo je zamišljeno da ova čudovišta postanu najmoćnija sila od koje bi u ono vrijeme morali svi zazirati, ali iz različitih razloga projekti nisu realizirani. A kako bi izgledali da su napravljeni?

Staljinovi ratni brodovi

Ratni brod

Sovjetsko rukovodstvo je još tokom 1930-ih planiralo napraviti moćnu oceansku flotu kako bi se izbalansirala moć ondašnjih vodećih svjetskih sila na moru. Zbog toga je najveća pažnja posvećena stvaranju ratnih brodova projekta 23 "Sovjetski Savez".

Trebali su to biti najveći i najmoćniji bojni brodovi sredinom 1930-ih, dugački 270 a široki 38 metara, s deplasmanom od 65 000 tona. Svaki brod bi imao motor od 200 000 konjskih snaga, tako da bi razvijao brinu od 29 čvorova (oko 50 km/h). Posadu bi činilo približno 1300 mornara i mornaričkih časnika.

Glavno oružje bi im bila topnička oruđa kalibra 406 milimetara koja koriste projektile teške 1105 kilograma s dometom od 46 kilometara.

Ratni brdovi bi imali debeo oklop, koji bi na pojedinim mjestima bio širok i preko četiri metra i mogao bi izdržati eksploziju jednaku snazi eksplozije 750 kg trotila.

Brodogradilište

Međutim, izbio je Drugi svjetski rat te je sovjetsko rukovodstvo moralo promijeniti planove vezane za izgradnju ovih divova, jer je u tom trenutku na frontu bila potrebnija drukčija vrsta naoružanja. Nijedan brod nije završen, a zatečena konstrukcija je razmontirana i iskorištena za obranu Lenjingrada.

Kada je rat završen sovjetska ekonomija nije imala dovoljno novca za tako ambiciozan poduhvat. Vremenom su ti projekti zastarjeli, pa je odlučeno da se zemlja okrene stvaranju suvremenijeg naoružanja, poput nosača zrakoplova.

Desantna podmornica

Sovjetska nuklearna podmornica tipa

Nuklearne podmornice projekta 717 zamišljene su kao prva sovjetska desantna podvodna čudovišta predviđena za neprimjetno iskrcavanje marinaca zajedno s oklopnom tehnikom na neprijateljsku obalu.

Projekt je pokrenut 1971. godine. Svaka podmornica je bila zamišljena tako da nosi 20 tenkova i lakih oklopnih vozila.

Osim toga, svaka bi imala u svom arsenalu 252 morske mine, šest torpednih lansera i dva topnička oruđa kalibra 30 milimetara.

"Međutim, te podmornice nisu napravljene jer se sredinom 1970-ih Moskva morala hitno okrenuti stvaranju nuklearnih podmornica naoružanih interkontinentalnim balističkim raketama kako bi osigurala paritet snaga s SAD-om, svojim glavnim suparnikom u Hladnom ratu. Zbog toga je sovjetska vlast odustala od projekta ovih desantnih podmornica i počela raditi na novim vrstama podmornica", rekao je za portal Russia Beyond profesor Akademije vojnih znanosti, Vadim Kozjuljin.

Najveći sovjetski nosač zrakoplova

Skica nosača zrakoplova projekta 1143

Nosači zrakoplova projekta 1143.7 bili bi konkurencija najvećim američkim nosačima. Mogli bi nositi 70 mlaznih zrakoplova, bombardera i helikoptera. Bila bi to kompletna ploveća zrakoplovna baza.

Ruski helikopter Ka-27PS prolijeće blizu palube američkog desantnog broda USS Belleau Wood pripremajući se za slijetanje tokom manevara

Svaki brod projekta 1143.7 imao bi deplasman od 80 000 tona (radi usporedbe, američki nosač zrakoplova klase Nimitz ima deplasman od 90 000 tona). Svaki bi bio dugačak skoro 325 metara i širok skoro 70 metara.

Takvi brodovi bi mogli provesti četiri mjeseca na otvorenom moru bez svraćanja u luku, a nosili bi tadašnje najnovije zrakoplove Su-33, helikoptere Ka-27 i izviđačke zrakoplove Jak-44. Planirano je čak i da se naoružaju protubrodskim raketama "Granit" kojima bi se ove ploveće zrakoplovne baze branile od neprijatelja na otvorenom moru.

Teška krstarica i nosač zrakoplova

Ali Sovjetski Savez se raspao 1991. godine tako da je Moskva imala drugih problema kojima se hitno morala posvetiti u novoj fazi svoje povijesti. Tako su novi projekti nosača zrakoplova zapostavljeni, a već napravljene brodske konstrukcije su razmontirane 1992. godine.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće