Četiri presudna događaja srednjovjekovne Rusije

"Kuzma Minjin i Dmitrij Požarski"

Državni muzej likovnih umetnosti, Nižnji Novgorod
Na svakom od ovih povijesnih raskrižja, ljudi su donosili odluke koje su ucrtale put kojim će se zemlja kretati i zbog koji je Rusija danas ono što je.

1. Pozivanje Varjaga (Skandinavaca)

‘The invitation of the Varangians’ by Viktor Vasnetsov

Srednjovjekovne ruske kronike bilježe da je 862. godine legendarni "varjaški" (skandinavski) vođa Rjurik zajedno sa svojom braćom i pratiteljima došao na sjever Rusije i vladao Novgorodom (zajedno s Kijevom na jugu Novgorod je bio jedan od dva centra rane ruske državnosti). Prema izvorima, slavenska plemena su zamolila Rjurika da vlada njihovom zemljom jer je "među njima vladala nesloga". On je prihvatio poziv i postao prvi poznati vladar Rusije. razdoblje njegove vladavine se tretira kao početak povijesti ruske države.

Poznati ruski povjesničar 19. stoljeća Sergej Solovjov je napisao: "Pozivanje prvih knezova ima veliki značaj za našu povijest. To je događaj koji se ticao cijele Rusije i treba ga shvatiti kao početak njene povijesti". Prvi put su se različita slavenska plemena ujedinjena pod jednom vlasti, u ovom slučaju pod vlasti "Varjaga", tj. Skandinavaca.

Pojedini povjesničari smatraju da "Varjazi" nisu pozvani u mirnodopskim uvjetima, nego da je Rjurik angažiran kao najamni ratnik i vojskovođa, ali je on zatim izveo puč, zbacio s vlasti lokalne starješine i tako došao na vlast u sjevernim slavenskim zemljama. Kasnije je njegova dinastija proširila svoju vlast na sve srednjovjekovne ruske teritorije, uključujući i Kijev, koji je zatim postao glavni grad nove države. Postepeno su Varjazi, prema riječima jednog judejskog putopisca, "prihvatili svoj [slavenski] jezik i stopili se sa Slavenima".

2. Pokrštavanje

‘Christianization of Rus’ by Viktor Vasnetsov

Kijevska Rusija, velika srednjovjekovna slavenska država koja je zauzimala ogromni teritorij na prostoru današnje Rusije, Ukrajine i Bjelorusije, primila je kršćanstvo 988. godine za vrijeme velikog kneza Vladimira. Smatra se da je on izabrao pravoslavlje prvenstveno zbog intenzivnih kontakata Stare Rusije s Bizantom. Ti kontakti se nisu prekidali sve do kraja 15. stoljeća, poslije čega se Moskva deklarirala kao Treći Rim, nasljednik Bizanta. Tako je odluka kneza Vladimira definirala putanju razvoja ruske povijesti.

Osim toga, kršćanstvo je postalo važan čimbenik koji je ujedinio podijeljene slavenske teritorije. "Primanjem kršćanstva u Rusiji počinje razvoj ruske nacionalne zajednice. Ona se formirala sjedinjavanjem plemenskih zajednica, socijalnih slojeva i pojedinaca u jedinstvenom duhovnom prostoru Kršćanske crkve", rekao je prije par godina ruski metropolit Ilarion Alfejev na konferenciji posvećenoj svetom knezu Vladimiru.

Vladimir je kanonizirani svetac. Ovom knezu je prije dvije godine podignut monumentalni spomenik blizu Kremlja.

3. Kulikovska bitka protiv Mongola

‘Battle at Kulikovo’ by Sergey Prisekin

Postoji mišljenje da i Kulikovska bitka, koja se odigrala 400 godina kasnije, također spada među događaje koji su ujedinili rusku naciju. Rusi su 1380. godine pod zapovjedništvom moskovskog kneza Dmitrija pobijedili trupe kana Mamaja, moćnog vojskovođe mongolske Zlatne horde.

Najezda Mongola sredinom 13. stoljeća opustošila je Rusiju. Od tada su knezovi u Rusiji ovisili od mongolskih vladara Zlatne horde. Dmitrij je okupio veliku vojsku iz skoro svih ruskih kneževina i žestoko se suprotstavio Mamajevim trupama. Knez Dmitrij je osobno bio u prvim borbenim redovima. Poslije ove pobjede dobio je nadimak "Donski".

"Rusi su otišli na Kulikovo polje kao žitelji različitih kneževina, a vratili se kao predstavnici ujedinjene ruske nacije", napisao je Lav Gumiljov, poznati ruski povjesničar 20. stoljeća.

4. Podvig Minjina i Požarskog

‘Kuzma Minin and Dmitriy Pozharskiy’

"Krajem 1611. godine moskovska vlast je bila gotovo potpuno uništena. Poljska vojska je zauzela Smolensk. Poljaci su spalili Moskvu i zaposjeli Kremlj. Šveđani su zauzeli Novgorod i predložili svog kandidata za moskovski prijestolje", pisao je povjesničar Vasilij Ključevski o takozvanom "Smutnom vremenu".

Kada je izgledalo da se cijela zemlja raspada, srednji i donji slojevi društva su se ujedinili i krenuli u borbu za oslobođenje Rusije. Kuzma Minjin, trgovac mesom i činovnik u Nižnjem Novgorodu (400 km od Moskve), i knez Dmitrij Požarski kao vojskovođa, osnovali su narodnu dobrovoljačku vojsku. Ona je oslobodila Moskvu i stvorila uvjete za krunidbu cara Mihaila, osnivača nove dinastije (Romanov), i samim tim sačuvala državni suverenitet Rusije.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće